Glavni uzrok superiorne inovativnosti start-up tvrtki u odnosu ostale organizacije je u angažiranosti zaposlenika na poslu. To je u skladu s opće prihvaćenom mantrom „Inovacija su ljudi!“. Budući da svjedočimo slabim rezultatima Hrvatske u raznim ocjenama inovativnosti (vidi indekse u okviru „Jeste li znali?“), vrijedilo bi pogledati jesmo li podjednako slabo rangirani i u „disciplini“ „angažiranost zaposlenika na poslu“?
Takvo istraživanje na globalnoj razini već godinama provodi agencija Gallup. Angažiranost zaposlenika je istražena u okviru šire studije „State of the global workplace“ („Stanje globalnih radnih mjesta“). Izvješće o angažiranosti je javno dostupno i može se vidjeti OVDJE ( podaci iz 2010 i 2011). Za nas je ipak najzanimljiviji sumarni podatak o tome o rangiranosti Hrvatske? Taj je podatak lako naći u tablici koja prikazuje svih 140 zemalja u kojima je broj ispitanika bio veći od 300 za svaku zemlju u studiji. On je za Hrvatsku porazan jer „angažiranih zaposlenika“ ima svega 3%!
Još gore je saznanje da je od Hrvatske po kriteriju angažiranosti uposlenika: samo je Sirija gora od Hrvatske. U skupini istočnoevropskih zemalja, gdje nas Gallup svrstava, nažalost, zauzimamo posljednje mjesto:
O Ovakvom rangiranje Hrvatske komentatori iskazuje veliko čuđenje. Zbog toga je ipak potrebna detaljnija analiza tj. odgovor na pitanje, kako se do ovih rezultata došlo. Kao prvo treba navesti značenje triju kategorija u koje su zaposlenici svrstani: „angažirani“, „nisu angažirani“, „aktivno neangažirani“. Gallupova studija ovako opisuje te kategorije. U bulletima su opisi kako bismo takve zaposlenike zvali u našem žargonu od prije 50-ak godina:
- ANGAŽIRANI zaposlenici rade sa strašću i duboko su povezani sa svojom organizacijom. Oni guraju inovaciju i pokreću organizaciju.
- „Uzoran radnik!“ (Udarnik)
- NISU ANGAŽIRANI zaposlenici su u biti „isključeni“. Oni na spavajući prolaze kroz radni dan, dajući poslu vrijeme - ali ne i energiju i strast.
- „A la volim ovaj režim, plata ide, a ja ležim!“ (lijenčina)
- AKTIVNO NEANGAŽIRANI zaposlenici nisu baš nesretni na poslu: oni su zabavljeni ispoljavanjem svojeg nezadovoljstva. Svakoga dana oni čak potkopavaju ono što stvore njihovi angažirani kolege.
- „Ne možeš ti mene tako malo platiti koliko ja mogu malo raditi!“ (štetočina)
Savjetnici iz tvrtke www.kronos.com koja se bavi unapređenjem angažiranosti zaposlenika, rezultat za SAD prikazuje OVAKO:
To su veslači u čamcu, gdje njih trojica veslaju, pet ih promatra pejzaž, a dvojica pokušavaju potopiti čamac!
JESTE LI ZNALI?
... da je po svim indeksima Hrvatska pozicionirana vrlo loše? Ovdje EIS inovacijska izvedba 2016:
... da na svim usporednim mjerenjima („benchmarking“) vezanim uz inovaciju Hrvatska stoji vrlo loše. Ovdje možemo navesti četiri takva indeksa:
- EIS (European Innovation Scoreboard, na gornjoj slici): rezultati za 2016. su prikazani OVDJE. Na slici vidimo položaj Hrvatske, iza nas su u Uniji samo Bugarska i Rumunjska. No još više zabrinjava sama dobivena ocjena: od maksimalnih 1,0 (a lideri Švedska i Danska imaju 0,7), Hrvatska ja za svoju inovativnu uspješnost dobila tek 0,3! Može još gore: 2015. smo bili bolje rangirani od Poljske, Litve i Latvije, koje su nas u 2016. prestigle.
- GII (Global Innovation Index): u izvješću 2016. je Hrvatska plasirana na 47. mjesto u svijetu (od 128 zemalja) po inovacijskoj sposobnosti. Da stvar bude gora, to je pad u odnosu na prethodnu godinu od 7 mjesta (2015: 40. mjesto). I ovdje je apsolutna vrijednost indeksa također loša: od maksimuma 100 (Švicarska ima 66) Hrvatska je dobila ocjenu 38.
- WEF (World Economic Forum „Innovation in Digital Economy“): tu smo 54. od ukupno 154 ocijenjene zemlje. Pri tome je podindeks „Inovacijski kapacitet“ mjeren na skali 1-7 ocijenjen s 3,3 i tu zauzimamo 122. mjesto od 139 vrednovanih zemalja. Dakle, po inovacijskom kapacitetu je samo 17 zemalja globalno lošije od Hrvatske!
- DESI („Digital Economy and Society Index“): kad smo već kod jedne od glavnih inovacijskih domena, digitalne ekonomije i društva. Tu je Hrvatska ukupno na 24. od 28. EU zemalja u ocjenjivanju 2016. Utješno je da smo napredovali za jedno mjesto, 2015. smo bili 25.
Sad kad vidimo što Gallup razumije pod „angažiranošću“, treba pogledati kako su oni mjerili tu dosta fluidnu osobitost. Primijenili su svoju zaštićenu metodu koja kvantificira razinu angažiranosti - Q12:
- Znate li što se od vas očekuje na poslu?
- Imate li materijale i opremu za svoj posao?
- Imate priliku na poslu činiti svaki dan ono što radite najbolje?
- U posljednjih sedam dana, da li ste primili priznanje ili pohvalu za dobro učinjen posao?
- Da li se vaš pretpostavljeni, ili netko drugi na poslu, brine o vama kao osobi?
- Ima li netko na poslu koji potiče vaš razvoj?
- Da li se na poslu uvažava vaše mišljenje?
- Je li misija / svrha vaše tvrtke daje važnost vašem poslu?
- Jesu li vaši suradnicima posvećeni predanom kvalitetnom radu?
- Imate li najboljeg prijatelja na poslu?
- Je li u posljednjih šest mjeseci netko na poslu razgovarao s vama o vašem napretku?
- Jeste li prošle godine imali prilike učiti i rasti?
Svi sudionici u razgovorima o ovoj temi kod nas su nakon čitanja ovih pitanja zaključili da na veliku većinu ovih pitanja moraju odgovoriti negativno. To vrijedi kako za zaposlenike u javnom , tako i za one u realnom sektoru.
Što može poboljšati angažiranost zaposlenika, pogotovo u području koje nas zanima - inovaciji? To je svakako razrješenje jedne od velikih dilema u „human resource“ području vezano uz inovaciju. Između ostalog to je i pravo tj. tolerancija na pogreške. O tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
