Za one koji nisu savladali ovaj trendy buzzword: IoT („Internet of Things“) je spajanje najraznovrsnijih objekata: fizičkih ili virtualnih stvari ali i živih bića na Internet. To može biti folija maslaca u hladnjaku koja preko Interneta javlja da uskoro istječe rok uporabe, automobilska guma koja javlja da je pritisak prenizak ili daljinski nadziran uređaj za upravljanje srčanim ritmom. Ovi primjeri jasno pokazuju kakav je inovativni potencijal IoT-a. Srednjoročna predviđanja adopcije ove tehnologije su ovakva:
(iz: https://www.i-scoop.eu/internet-of-things-guide/ )
Iz ovog izvora možemo saznati mnogo i o užem području tj. o primjeni IoT u javnima službama, vidi OVDJE. Područja primjene IoT u zdravstvu su gotovo beskonačna:
- Medicinski uređaji (već sada praktički nema složenijih uređaja koji nisu spojeni na Internet, ubuduće niti jedan neće moći funkcionirati bez trajnog spoja na Internet)
- Kirurški i slični alati, uključivo pomoć u obliku „povećane stvarnosti“ (Augmented Reality)
- Kućni medicinski pribor, npr. laboratorijski senzori u zahodskoj školjci
- Senzori svih vrsta, najčešće „wearables“ - „nosivi“ IoT
- Virtualne stvari, poput baza znanja (npr. IBM Watson)
- Implantati, uključivo mikro i nano jedinice, vidi okvir „Jeste li znali?“
- Nadzor zdravog ponašanja, potaknuto bonusom u premiji osiguranja.
Detaljni opis pojedinih područja primjene vidite OVDJE.
JESTE LI ZNALI?
... da se planira ugradnja na Internet povezanih predmeta u najosjetljivija mjesta u tijelu, na primjer mozak:
Za sada je metoda eksperimentalna in vitro u Swarm Lab (UC Berkeley), vidi OVDJE. Minijaturni senzori zvani „neuralna prašina“ su veličine 10-100 mikrona i planira ih se na tisuće rasuti po mozgu. Subduralno implantirani prijenosnici ultrazvučno komuniciraju s tim sićušnim senzorima prenoseći na mikrolokaciji zabilježenu električnu aktivnost prema vanjskom prijemniku. Vanjski prijenosnik ima izvor energije, obrađuje podatke, memorira ih i prenosi bežično prema Internetu.
Istraživači su uvjereni da će ovakav način omogućiti masovno i detaljno bilježenje neuralnih aktivnosti. Liječnici će dobiti uvid kako mozak uistinu funkcionira do detalja koji opisuju osjetne i spoznajne funkcije. Pisce znanstvene fantastike i scenariste SF filmova će ostaviti bez posla. Primjer upravo te „primjene“ nalazimo u kultnom, 25 godina starom, filmu „Free Jack“:
„Upload“ sjećanja? „Download“ karaktera?
Vratimo se „natrag na Zemlju“: Koja je svrha masovnog korištenja IoT u medicini (bliske) budućnosti? Nema niti jedne studije o budućnosti zdravstva koja ne navodi tri temeljna problema koji trenutno opterećuju sve zdravstvene sustave u razvijenom svijetu:
- Starenje populacije i s time povezani veći zahtjevi na sustav zdravstva
- Pojavu novih sredstava i metoda koji poskupljuju ukupnu zdravstvenu uslugu
- Borba protiv eksplozije zdravstvenih troškova (kao udio u GDP-u).
IoT je jedan od tehnoloških napredaka koji imaju obećavajući potencijal za svaki od navedenih izazova. Neki od primjera su:
- Upravo za stariju populaciju IoT uređaji poput ranije spomenute „pametne“ kutijice za lijekove osiguravaju pridržavanje redovitog uzimanja lijekova - javljaju obitelji ili liječniku da je lijek uziman neregularno.
- IoT trajno monitoriranje pojedinih funkcija pacijenata omogućuje reprezentativno praćenje učinaka novih terapijskih sredstava i metoda; tako se mogu izbjeći neopravdano visoki troškovi postupaka koji ne daju značajnu vrijednost u odnosu na ishod liječenja
- IoT upotrebljeni u upravljanju resursima (ljudskim, trajnim, potrošnim) omogućuju njihovu optimalnu alokaciju, čime se za manje ili iste utroške postiže bolja iskorištenost, a time i dostupnost neophodne zdravstvene usluge.
IoT omogućuje povezanost pacijenta na fiziološkoj razini s uređajem koji osigurava očuvanje vitalnih funkcija. Kao primjer uzmimo IoT implantat za upravljanje srčanim ritmom ili IoT inzulinsku pumpu.
Cilj nije glorifikacija korištenja te napredne tehnologije. Svjesni smo i njezinih ograničena pa čak i opasnosti. Tako smo vrlo bijesni i uznemireni kad nam zlonamjerni SW pokvari računalo, uništi sve pohranjene podatke. Moramo ozbiljno razmisliti kako spriječiti nemjerljivo veću štetu koja može na isti način nastati na IoT ugrađenom uređaju u našem tijelu ili kirurškoj opremi spojenoj na Internet. O tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
