Najbolje što se može desiti kolumnistu ili blogeru je dokaz da ga netko čita! Jedan od facebook komentara na post o inovacijskoj kulturi je više nego inspirativan: uspoređuje inovacijski proces sa „sjemenom“ („inovacija“) i „plodom“ (=održiva korist), koji dolazi tek nakon nekog vremena. Ključni činitelji u tom procesu su naravno ljudi
- „inovatori“ (ponekad „čudaci“) i
- „uzgajivači plodova“ koji ideju pretvaraju u korist.
Ovakva percepcija inovacije je za Hrvatsku dobro pogođena: smatra se da je „inovator“ samo pojedinac, osvajač zlatnih medalja na natjecanjima, ne tim koji ideju dovodi do prodanog proizvoda. To nažalost ne odgovara suvremenoj globalnoj inovacijskoj stvarnosti. Ta stvarnost je „okrutna“, kao i suvremeno poduzetništvo. Inovacija je odavno doživjela transformaciju od „inovacijske renesanse“ (Da Vinci) i „inovacijskog romantizma“ (Tesla, Edison, Ford, ...) prema današnjoj vladavini „korporacijske inovacije“.
INOVATOR je kao pojedinačna osoba danas izuzetak. Na djelu je u pravilu INOVACIJSKI TIM u organizaciji (tvrtka, ustanova, država, ...). Model je ovakav: Naš hrvatski „inovator“ je na natječaju dobio zlatnu medalju koju su Korejci kupili za 10.000$, i onda proveli ostatak inovacijskog procesa (development i deployment). Taj su proizvod na osnovi te naše odlične ideje prodali za 10 milijuna $, dijelom i u Hrvatskoj!
Inovator se često poistovjećuje s izumiteljem. To je samo ponekad točno: svi izumitelji su nužno inovatori, ali mnoge inovacije zapravo nisu izumi. Reći ćemo da je Tesla sa svojim otkrićima/izumima svakako jedan od najvećih inovatora svih vremena. Nasuprot tome, Henry Ford je „samo“ veliki inovator koji je primjenom proizvodne pokretne trake utemeljio suvremenu automobilsku industriju. „Samo“ zato, jer ta inovacija NIJE IZUM, budući da je takvo što postojalo već ranije, a također se (proizvodni) proces teško može smatrati izumom, svakako se ne može patentirati.
JESTE LI ZNALI?
... da je u povijesti postojao velik broj izumitelja koji su nepoznati ili koje ne percipiramo kao izumitelje. Vrlo je zanimljiv primjer glumice Hedy Lamarr, koju mnogi, ne bez razloga, smatraju najljepšom ženom na svijetu. Ona je za vrijeme II. Svjetskog rada zajedno s Georgom Antheilom (kompozitor!) razvila sustav za sigurno radijsko navođenje torpeda. Njegova sigurnost se sastojala u promjeni frekvencija za upravljanje („frequency hopping“, US-Patent Nr. 2,292,387!).
Tu tehnologiju američka mornarica nije prihvatila sve do 1960-ih kod blokade Kube. Patentna prava su tada već istekla, te Hedy Lamarr nije ostvarila nikakvu nagradu za taj svoj izum. No zbog kasnije implementacije PCM baziranih sustava (WiFi, CDMA, Bluetooth!), danas se smatra uistinu velikom inovatoricom. To je razlog što se međunarodni Dan izumitelja slavi 9. studenoga, na njezin rođendan.
Osnovna poruka je da se povijesno pomičemo od inovatora-pojedinaca prema „inovacijskim timovima“. U njima sudjeluju mnogi, a pozvani su sudjelovati svi zaposlenici u organizacijama visoke inovacijske kulture. Jedna od osnovnih značajki takve kulture je spremnost, ali i organiziranost za promjene. Tako se za inovaciju može primijeniti Leroy Model Change Managementa, ovdje pojednostavljeni prikaz:
Ovi činitelji upravljanja promjenama vrijede i za upravljanje inovacijom. Kod nje većeg utjecaja ima kreativna komponenta, pa je za individualni doprinos inovaciji odlučno „incentiviziranje“ - nagrada svima koji sudjeluju u procesu. Kako vidimo iz sheme, ako nema motivacije, inovacija ide sporo uz velike otpore! O nagrađivanju kao poticaju inoviranju više pročitajte u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
