eBilježnik kao i mnoge druge digitalne usluge u javnom sektoru lako su ostvarive zbog postojanja infrastrukture e-Građani što smo naveli u prethodnoj kolumni (vidi OVDJE). To je dobra vijest: Hrvatska je u prilici da ovom jedinstvenom infrastrukturom na državnoj razini omogući široko korištenje službenih digitalnih usluga.
Nažalost, imamo i lošu vijest. Udio građana koji je prijavljen u sustav e-Građani je sve samo ne zadovoljavajući. Podaci o kretanju broju korisnika se ne objavljuju kontinuirano. Zadnji raspoloživi javni podatak govori da je 4.8.2016. u sustavu e-Građani bilo po svim osnovama prijavljeno 296.967 građana (vidi ovdje).
Najsvježija insajderska informacija na dan 26.1.2017. govori o 371.084 građana u sustavu. Tako se od početka rada sustava e-Građani 1.6.2014. broj prijavljenih građana kreće ovako:
Iako kontinuirani porast broja korisnika sustava e-Građani može djelovati kao optimistični trend, krajnji cilj je vrlo daleko. Cilj je da svaki građanin Republike Hrvatske bude subjekt u sustavu. Budući da se to odnosi i na malu djecu, kao na primjer za uvid od strane roditelja za aktivnosti u vrtiću ili školi, taj cilj je svakako iznad 4 milijuna korisnika. Ako taj broj ekstrapoliramo na sadašnji trend (i ako on ostane linearan, što je optimistično!) u sustav e-Građani će biti uključeni svi građani RH tek početkom 2043. godine!
JESTE LI ZNALI?
... da je preko sustava e-Građani u 2016. bilo na raspolaganju gotovo 30 različitih digitalnih usluga:
Naziv e-usluge | Stanje do dana 30.6.2016. |
Broj korisnika | Broj prijava |
Osobni korisnički pretinac | 214.216 | 2.113.752 |
HZMO elektronički zapis | 124.576 | 565.909 |
e-Matične knjige | 167.140 | 491.541 |
e-Usluge Porezne uprave (e-PKK i e-JOPPD) | 87.918 | 449.074 |
Korisničke stranice HZMO | 89.698 | 604.085 |
e-Dnevnik za roditelje | 29.193 | 456.946 |
Burza rada | 52.320 | 291.034 |
e-Usluge MUP-a | 103.062 | 218.243 |
Moj račun - Regos | 56.065 | 121.973 |
REGOS Ena | 64.770 | 114.113 |
Pregled izabranog liječnika | 59.529 | 108.969 |
mojID | 57.585 | 99.036 |
Moj OIB | 49.847 | 83.475 |
Registar birača - e-Privremeni upis | 24.957 | 46.600 |
Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra | 26.053 | 59.709 |
Centralna prijava na studijske programe | 7.846 | 31.762 |
Zahtjev za izdavanje EKZO | 18.461 | 28.387 |
Registar birača | 7.100 | 11.041 |
Komunalne usluge i naknade | 12.638 | 16.988 |
Realizirani recepti | 11.028 | 18.979 |
e-Obrt | 3.756 | 8.226 |
HZZO Otvorene narudžbe | 6.233 | 9.996 |
e-Pomorac | 1.082 | 3.613 |
e-Savjetovanja | 1.054 | 4.125 |
e-Zapis o statusu studenta | 10.043 | 13.158 |
e-Savjetovanja - MINPO | 307 | 740 |
e-Prijava boravišta hrvatskih državljana | 481 | 744 |
Suglasnosti i punomoći u postupcima iz djelokruga MUP-a | 416 | 633 |
Ukupno | 1.287.374 | 5.982.275 |
Trenutno (26.1.2017) je u sustav dodano još 12 digitalnih usluga, tako da je njihov ukupni broj sada 40. Nažalost, mnoge od njih se koriste tek marginalno, npr. e-Savjetovanje kao input za donošenje propisa od strane građana koristi svega 0,025% građana RH!
U prvih 6 mjeseci 2016. godine je preko sustava e-Građani izvađeno ukupno oko 80.000 dokumenata. Pod pretpostavkom da je svaki građanin vadio samo jedan dokument, znači da bi se na godišnjoj razini uslugama vađenja dokumenata iz raznih matica koristilo samo oko 4% građana. Razlog tako malom korištenju ovih osnovnih digitalnih usluga je očito u malom broju korisnika uopće, oko 5%. Optimistična je vijest da je gotovo 80% (od tog malog broja) korisnika izvadilo neki dokument iz matičnih registara putem sustava e-Građani. To pokazuje enormni potencijal koji digitalne usluge imaju. Potrebno je poraditi na uključivanju bitno većeg broja korisnika.
Da bismo riješili ovaj problem prvo trebamo spoznati njegove uzroke. Čini se da se cijeli sustav nije implementirao kao inovacija. Što to znači? To znači da nisu poštivane dobre prakse, odnosno da nisu primijenjene sve faze u procesu razvoja, implementacije i pogona sustava na način kako to propisuje inovacijski proces. Ovdje prikaz tih faza po konceptu 8Es životnog ciklusa inovacije:
Od vizije („Envision“) do procjene ideje („Evaluate“) je sustav slijedio inovacijski životni ciklus. No iz prikaza sustava e-Građani nije razvidno da je proveden neki pilot projekt („Experiment“) koji bi dokazao uspješno funkcioniranje sustava, odnosno njegove manjkavosti. Njih je trebalo otkloniti, prije svega premalenu razinu adopcije od strane građana. Izvođenje („Execute“) je očito bilo uspješno u tehnološkom dijelu ali upitno u implementacijskom (promocija, potpora, širenje). Konačno, apsolutno nigdje nema pokazatelja o daljem razvoju („Evolve“) sustava osim u dodavanju novih usluga, od kojih se mnoge mjesecima koriste tek marginalno. „Evolve“ sustava je faza u kojoj se trebala pratiti implementacija i uvoditi korektivne mjere za otklanjanje slabih točaka.
Osnovno što nedostaje je definiranje ciljeva i rokova. Sigurno nitko nema plan da se svi građani Hrvatske uključe u sustav u tek za 30 godina od početka rada sustava! Trebale su se poštovati sve faze u životnom ciklusu inovacije, ili barem dobre prakse upravljanja projektima. Da je tome bio slučaj, postojao bi plan dovršetka implementacije sustava e-Građani: 90% ili 80% uključenosti svih građana RH u sustav u razumnom vremenu od 5 godina., Kontrolne točke koje bi ukazale na zaostajanje u izvršenju toga plana bile bi osnova za provođenje korektivnih mjera u (barem približnom) ostvarenju plana.
Dakle, jedan od uzroka, ako ne i glavni, u slabom korištenju digitalnih usluga preko sustava e-Građani je nedovoljno prihvaćanje od strane korisnika. Najbolji način bolje adopcije ove inovacije je davanje potpore za korištenje sustava na primjer preko mreže javnih knjižnica i drugih javnih institucija. O načinu kako to učiniti, više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
