INOVACIJA … i novi „6W2H“ za inovativne procese i organizaciju

INOVACIJA … i novi „6W2H“ za inovativne procese i organizaciju

Foto: Dražen Tomić

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako je glavno pitanje iz 5W2H metode – „Why?“ – dobro razdvojiti na:

  • Why YES: zašto je inovativna ideja dobra?
  • Why NOT: zašto inovativna ideja nije dobra?

Naime, ideatori su često  „naklonjeni“ samo pozitivnim stranama svoje ideje („bias“) i zanemaruju negativne. Osim što se na taj način može načiniti „Greška tipa I“ tj. prihvatiti ideju koja nosi više štete nego koristi. Na taj način ideatori gube vjerodostojnost i nakon manjkavog idejnog prijedloga ubuduće im se sve paušalno odbija.

Dodavanje „Why NOT?“ donosi  prednost da inicijativa ostaje u rukama ideatora. Naime, ako ideator nije naveo nikakve negativne strane svoje inovativne ideje („nuspojave“), evaluatori se u pravilu trude smisliti sve moguće razloge za odbijanje ideje. Obratno, ako sam ideator navede nekoliko mogućih manjkavosti, onda se diskutira o njima.  gdje ideator može imati spremne odgovore, čime ostvaruje određenu „pregovaračku prednost“.

U slučaju takve a priori prezentacije negativnosti ideje odmah se raspravlja o dvije stvari:

  • Kakav je odnos potencijalne koristi i rizika (slično „cost-benefit“ analizi), te
  • Kako umanjiti te rizike („risk mitigation“).

Kod analize tehnoloških inovativnih ideja je takva analiza u sjeni „tehničke izvedivosti“ („feasibility“). Moguće negativnosti i rizici bi se u većoj mjeri trebali analizirati kod organizacijskih i procesnih inovacija. Ovdje je kondicional („trebali bi se“) napisan namjerno zato što se takve stvari u praksi ne događaju. Čak i ako se pojavi inovativna ideja koja nije vezana uz tehnologiju ili proizvod (što je rijetko), ona se kod prvog spominjanja nekog organizacijskog rizika ili mogućeg negativnog utjecaja na proces odmah odbacuje. To je jedan od „13 smrtnih grijeha organizacijske inovacije“ opisanih u okviru „Jeste li znali?“. Primjer kako bi se trebalo ponašati u analizi rizika procesne i organizacijske inovacije dan je u drugom dijelu članka.

­­­­­­JESTE LI ZNALI koji su „13 smrtnih grijeha organizacijske inovacije“?

Na svojem vrlo informativnom blogu metode „Systematic Innovative Thinking“ INNOVATION INSIDE, autori navode sljedeće greške u inovaciji organizacije koju vodstvo treba izbjegavati:

  1. Nemate implementiran odgovarajući plan za potporu inovacijskoj kulturi
  2. Niste od svog inovacijskog procesa načinili „brend“
  3. Vaš inovacijski „brend“ je prazan, samo deklarativan
  4. Nitko u organizaciji nije vlasnik inovacijskog procesa
  5. Nitko ne upravlja inovacijskim procesom
  6. U vašem okolišu se ljudi boje izjašnjavati zbog straha od kritike
  7. Nedostaje vam odgovarajući sustav za upravljanje inovacijom
  8. Još uvijek koristite tradicionalne brainstorming metode
  9. Na problem gledate uvijek iz istog ugla
  10. Niste kao prvoga istaknuli vaš stvarni problem.
  11. Vašem timu niste dali alate kojima se ostvaruje uspjeh
  12. Vaša je organizacija podijeljena u silose
  13. Ako nešto ne radi, to ne znači da ste pogriješili

Većina navedenih pogrešaka, odnosno pripadne upute, vrijedi za inovaciju općenito a naročito su važne kod organizacijske i procesne inovacije. Naime, neke se od navedenih barijera inovaciji dadu lakše izbjeći ako se pojavi inovator sa zgodnom tehnološkom idejom ili novim proizvodom koji će dobrom prezentacijom ili prototipom „prodati“ vodstvu organizacije. Obratno, kad se vodstvu organizacije dolazi s idejom da trebaju promijeniti strukturu kompanije ili poboljšati proizvodni proces, oni to nužno odmah doživljavaju kao da ih netko kritizira ( jer su oni odgovorni za ustroj i radni tijek). To je eksplicite jasno iz greške broj 6: ako je mindset organizacije kritizerski nitko takvu inovativnu ideju neće niti predlagati upravi

Pogledajmo jedan svježi primjer vezan uz organizacijsko-procesnu inovaciju. Opet se radi o „Flipped Classroom“ metodi ovaj puta za visokoškolsku ustanovu izvan STEM područja. Tamo se dio nastave održava uz neke elemente FC-a, tj. uz preporuku studentima da prije predavanja prouče osnove gradiva. Ostalo nedostaje uglavnom iz organizacijskih razloga, tj. zbog enormno velikog broja studenata na predavanjima (100-200) pri čemu se još i nastavnici izmjenjuju.

Osim što su u ustanovi prisutne praktički sve greške navedene u okviru „Jeste li znali?“ u odnosu prema inovativnoj ideji treba istaknuti grešku broj 9 a to je da se svakom problemu pristupa iz istog ugla. U ovom je slučaju to konkretno stav da kod uočavanja problema (standardna FC-metoda neprimjenjiva na veliki broj studenata) odmah prijedlog proglašavamo neprovedivim i odustajemo:

„Ponajprije nije provedivo jer se mi izmjenjujemo dok predajemo (glavni kolegij na kojem je 100-200 studenata) … i onda nikada ne znam koliko su točno oni prošli gradiva.“

Dakle, zbog slabe inovacijske kulture, činjenice da „inovacija“ nije „brend“ uobičajen je pristup u kojem dominira:

  • „imam problem za svako rješenje“

umjesto mindseta:

  • „imam rješenje za svaki problem“.

Jasno je da se u inovativnoj ideji implementacije FC-a u takvim uvjetima svakako treba držati 6W2H metode, tj. odmah odgovoriti na pitanje „Why NOT?“. No to ne može biti odgovor u stilu „nije provedivo!“ i zatim „full stop!“. „Why NOT?“ pitanje je zapravo popis rizika koje nosi implementacija inovativne ideje. Uz to odmah treba predložiti kako te uočene probleme možemo riješiti, a rizike ograničiti.. Tek ako analiza pokaže da primjena uistinu nije moguća onda ideju odbacujemo.

U ovom konkretnom slučaju su oba stvarna problema vezana uz rotaciju nastavnika i veliki broj studenata detektirana u „Why NOT?“ pitanju i treba pronaći rješenja za njih. A upravo kroz Flipped Classroom postoje rješenja koja se odnose na grešku broj 11: „istaknuti svoj stvarni problem“. A taj je da se klasičnom nastavom niti sada ne može osigurati visoka kvaliteta poduke, odnosno prenošenje iskoristivog znanja i njegovo adekvatno zadržavanje kod studenata. Koja su rješenja za ovaj konkretni primjer, više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Zašto se cyber lopovi odmiču od kriptovaluta?

Zašto se cyber lopovi odmiču od kriptovaluta?

17.02.2018. komentiraj

Kriptovalute nisu bile posljednjih mjeseci zanimljive samo ulagačima na svim stranama svijeta već i hakerima, koji su uživali u činjenici što se trag tog digitalnog novca ne može pratiti pa je s plijenom lakše „pobjeći“. No, oni koji se bave ransomware vrstom cyber kriminala dozlogordilo je i odlučili su okrenuti leđa bitcoinu te se okrenuti alternativama.

Umjetna inteligencija zamijenila izvanzemaljce kao naš najveći strah od uništenja

Umjetna inteligencija zamijenila izvanzemaljce kao naš najveći strah od uništenja

15.02.2018. komentiraj

Izvanzemaljci su prije i nakon Drugog svjetskog rata bili prijetnja od koje se javnost smrzavala, iako nikakvi konkretni dokazi o njihovom dolasku na Zemlju nisu zapravo ponuđeni ni pokazani. Dakle, masovna histerija nastala je s razvojem tehnologije i odlazaka u svemir, što je dovelo do situacije u kojoj bi ljudi viđali „nepoznate leteće objekte“ (NLO) po nebu u svako doba dana ili noći. Odavno straha prema izvanzemaljcima nema, ali zato postoji jedan izniman prema umjetnoj inteligenciji (AI).

KOMENTAR: Sasvim solidna 2017. godina za Vipnet

KOMENTAR: Sasvim solidna 2017. godina za Vipnet

13.02.2018. komentiraj

Poslovni rezultati Vipneta, objavljeni u sklopu rezultata Telekom Austrie, pokazuju da je odluka o kupnji Metroneta bila itekako ispravna jer i konsolidirani rezultati kada se i u godini ranije uzme utjecaj Metroneta pokazuju pozitivan smjer na godišnjoj razini.