INOVACIJA … i njezina primjena u„Flipped Classroom“ metodi

INOVACIJA …  i njezina primjena u„Flipped Classroom“ metodi

Foto: Dražen Tomić

Možda je jedan od najvećih paradoksa u inovaciji „provalija“ koja postoji između:

  • ideje (koncepta, znanja o nekoj korisnoj novosti) i
  • primjene (implementacije, realizacije, tržišnog uspjeha).

Kao primjer konfrontiram:

  • nauk velikog Claytona Christensena u njegovoj osnovnoj tezi koja preferira radikalnu (čak i disruptivnu) inovaciju u odnosu na inkrementalnu i
  • zagovornika teze „ideja bez primjene ne vrijedi ništa!“.

Jesu li ova dva koncepta:

  • „Prava inovacija je samo disruptivna!“ (C. Christensen)
  • „Ideja je tek 1% inovacije!“ (mnogi autori, znani i neznani)

uistinu u suprotnosti?

Mislim da jesu. Disruptivna inovacija zahtjeva mnogo rada na primjeni, a njena osnova je jedna posve nova ideja ili barem zrela nova tehnologija (AirBnB, Amazon, Uber, …).

Suprotno tome neusporedivo je veći broj inovacija koje su kopije nečijih tuđih ideja i predstavljaju samo primjenu u nekoj drugoj industriji ili zemljopisnom području. One teško mogu biti disruptivne ali ima i takvih primjera. Tako se može okarakterizirati Fordova pokretna traka u automobilskoj industriji, prilagođena i preuzeta iz klaonica ili ugljenokopa.

Primjena stranih iskustava u nekoj državi se svakako ne može smatrati nekom velikom inovacijom jer se radi o kopiji, imitaciji. No disruptivni karakter se može odnositi na cijelu zemlju. Uzmimo primjer Japana. Od zaostale postfeudalne zemlje opustošene ratom oni su primjenom kopija pretekli originale, kako tehnološki, tako i tržišno. Zato se trebamo osloboditi mantre da smo inovativni jedino ako izmislimo neki izum i patentiramo ga kao posve novi proizvod!

 

­­­­­­­­­JESTE LI ZNALI zašto je Flipped Classroom koncept primijenjen kroz https://www.khanacademy.org/ tako uspješan u edukaciji? Ako niste, pogledajte OVDJE.

Evo izvoda iz nekoliko svjedočanstava:

  • „Zato jer je Sal Khan iskoristio rast Interneta i popunio potražnju onih koji žele naučiti matematiku, znanosti?, povijest, ekonomiju itd. na Internetu jer nisu naučili u školi. To je zato jer je Sal Khan genije koji visoko cijeni obrazovanje.
  • Koncept  je fantastičan, izvedba je savršena. Njegov način poduke je nevjerojatno jasan i video materijali su idealne duljine i izgleda.
  • Sve je besplatno, počinje od razine 0, brzina je prilagodljiva svima, učenje se osniva na potvrdi savladavanja prethodnog gradiva, učitelj se ne vidi  nego se čuje se samo njegov glas
  • Cijeli sajt je svjež, zrači ohrabrenjem i daje novu perspektivu edukaciji

To je svijet koji trebamo kopirati! Ne treba kukati što mi to nismo izmislili, pa onda vrtjeti prste i čekati da nas „poljubi muza inovacije“. Pokušajmo biti manje „inovativni“ kad izmišljamo razloge zašto neku dobru svjetsku praksu ne primijeniti! Sjetimo se gdje možemo vidjeti  9. najgoreg neprijatelja inovacije? U ogledalu!

Na primjeru (ne)primjene Flipped Classroom  potvrdila su se dva standardna obrasca ponašanja vezana uz inovaciju u nas:

  1. Nedostatak angažmana potrebnog za primjenu
  2. Smišljanje razloga zašto nešto ne primijeniti

Riječ „primjena“ sam ovdje spomenuo 10 puta! Za Flipped Classroom je pojam „primjena“ u Hrvatskoj misaona imenica: „obrnuta učionica“ se spominje na Google u raznim jezičnim varijantama oko 2.000 puta, a ni anketiranjem, ni pretraživanjem nije nađena niti jedna „redovna primjena“ u nastavi. Štoviše, neki promotori FC-a u nas su se naljutili na pitanje: „Da li osim predavanja i stručnih radova Vi ili netko drugi redovno koristi FC u nastavi?“. Odgovor objašnjava da je FC sat „ogledni“, dakle ne „redovan“:

„…za isti primjer oglednog sata prevedenog na engleski jezik, osvojila sam nagradu na natjecanju u organizaciji European Schoolneta kao primjer dobre prakse. Meni je dovoljan dokaz da metodu primjenjujem na dobar način.“

Skepsa koja proizlazi iz NIMBY načina:

„Predajem engleski jezik u kojem je naglasak na konverzaciji na satovima pa ne znam koliko bi koncept Flipped Classrooma bio primjenjiv?“

Neki su si dali truda u inovativnosti odbijanja inovacije:

„Flipped Classrom je dobar za predavanja u kojima ima dosta teorije o kojoj se potom može diskutirati i pogledati snimljene materijale koliko god je to puta potrebno dok se ne shvati. Na mojim je predavanjima naglasak na stalnoj razmijeni informacija i potpori pa stoga nisam primjenjivala koncept FC.“

Uobičajena je tehnologija odbijanja inovacije od strane Ministarstva obrazovanja – „nemamo vremena“:

„Hvala vam na javljanju i podijeljenim primjerima. Nažalost gužva je ogromna, ali javim se kad ulovim nešto vremena„

Ove dvije spomenute točke otpora Flipped Classroom inovaciji (neangažiranost i inventivno odbijanje) nisu jedini uzrok gotovo nikakvoj primjeni u nas. Evo, malo se i IKT stručnjak treba „posuti pepelom“: treći razlog može biti i prenaglašavanje nužnosti uporabe (informatičke) tehnologije. O tome kako primijeniti FC bez primjene nekih specijalnih informatičkih alata, više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

      Još iz kategorije

      KOMENTAR: Jako dobra godina za HT

      KOMENTAR: Jako dobra godina za HT

      21.02.2018. komentiraj

      Najjači domaći telekom imao je zaista dobru prošlu poslovnu godinu jer su mu svi ključni pokazatelji pozitivni jer prihodu i EBITDA (dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije) rasli su 11 odnosno 11,2 posto.  Tako je čak i ako se izuzme utjecaj kupnje Crnogorskog Telekoma početkom prošle godine, ali i pripajanja H1 Telekoma Optimi Telekomu koji je se dogodio sredinom prošle godine.

      INOVACIJA … „use it or lose it!“ („Iskoristi ili izgubi!“)

      INOVACIJA … „use it or lose it!“ („Iskoristi ili izgubi!“)

      19.02.2018. komentiraj

      Mnogo smo puta govorili o „frugal innovation“ („siromašna inovacija“) koju naročito u Indiji rade pod geslom: „Učini što trebaš  s onim što imaš!“. Pod tim se podrazumijeva napraviti nešto novo što rješava problem ili potrebu bez velikih troškova, u pravilu mnogo jeftinije od konkurencije ili sa sredstvima koje imamo pri ruci. To može biti auto bez električnih podizača prozora ili servo volana, ali za  cijenu od oko 3.000 $ (Tata Nano):

      Zašto se cyber lopovi odmiču od kriptovaluta?

      Zašto se cyber lopovi odmiču od kriptovaluta?

      17.02.2018. komentiraj

      Kriptovalute nisu bile posljednjih mjeseci zanimljive samo ulagačima na svim stranama svijeta već i hakerima, koji su uživali u činjenici što se trag tog digitalnog novca ne može pratiti pa je s plijenom lakše „pobjeći“. No, oni koji se bave ransomware vrstom cyber kriminala dozlogordilo je i odlučili su okrenuti leđa bitcoinu te se okrenuti alternativama.