INOVACIJA … i njezina primjena u„Flipped Classroom“ metodi

INOVACIJA …  i njezina primjena u„Flipped Classroom“ metodi

Foto: Dražen Tomić

Možda je jedan od najvećih paradoksa u inovaciji „provalija“ koja postoji između:

  • ideje (koncepta, znanja o nekoj korisnoj novosti) i
  • primjene (implementacije, realizacije, tržišnog uspjeha).

Kao primjer konfrontiram:

  • nauk velikog Claytona Christensena u njegovoj osnovnoj tezi koja preferira radikalnu (čak i disruptivnu) inovaciju u odnosu na inkrementalnu i
  • zagovornika teze „ideja bez primjene ne vrijedi ništa!“.

Jesu li ova dva koncepta:

  • „Prava inovacija je samo disruptivna!“ (C. Christensen)
  • „Ideja je tek 1% inovacije!“ (mnogi autori, znani i neznani)

uistinu u suprotnosti?

Mislim da jesu. Disruptivna inovacija zahtjeva mnogo rada na primjeni, a njena osnova je jedna posve nova ideja ili barem zrela nova tehnologija (AirBnB, Amazon, Uber, …).

Suprotno tome neusporedivo je veći broj inovacija koje su kopije nečijih tuđih ideja i predstavljaju samo primjenu u nekoj drugoj industriji ili zemljopisnom području. One teško mogu biti disruptivne ali ima i takvih primjera. Tako se može okarakterizirati Fordova pokretna traka u automobilskoj industriji, prilagođena i preuzeta iz klaonica ili ugljenokopa.

Primjena stranih iskustava u nekoj državi se svakako ne može smatrati nekom velikom inovacijom jer se radi o kopiji, imitaciji. No disruptivni karakter se može odnositi na cijelu zemlju. Uzmimo primjer Japana. Od zaostale postfeudalne zemlje opustošene ratom oni su primjenom kopija pretekli originale, kako tehnološki, tako i tržišno. Zato se trebamo osloboditi mantre da smo inovativni jedino ako izmislimo neki izum i patentiramo ga kao posve novi proizvod!

 

­­­­­­­­­JESTE LI ZNALI zašto je Flipped Classroom koncept primijenjen kroz https://www.khanacademy.org/ tako uspješan u edukaciji? Ako niste, pogledajte OVDJE.

Evo izvoda iz nekoliko svjedočanstava:

  • „Zato jer je Sal Khan iskoristio rast Interneta i popunio potražnju onih koji žele naučiti matematiku, znanosti?, povijest, ekonomiju itd. na Internetu jer nisu naučili u školi. To je zato jer je Sal Khan genije koji visoko cijeni obrazovanje.
  • Koncept  je fantastičan, izvedba je savršena. Njegov način poduke je nevjerojatno jasan i video materijali su idealne duljine i izgleda.
  • Sve je besplatno, počinje od razine 0, brzina je prilagodljiva svima, učenje se osniva na potvrdi savladavanja prethodnog gradiva, učitelj se ne vidi  nego se čuje se samo njegov glas
  • Cijeli sajt je svjež, zrači ohrabrenjem i daje novu perspektivu edukaciji

To je svijet koji trebamo kopirati! Ne treba kukati što mi to nismo izmislili, pa onda vrtjeti prste i čekati da nas „poljubi muza inovacije“. Pokušajmo biti manje „inovativni“ kad izmišljamo razloge zašto neku dobru svjetsku praksu ne primijeniti! Sjetimo se gdje možemo vidjeti  9. najgoreg neprijatelja inovacije? U ogledalu!

Na primjeru (ne)primjene Flipped Classroom  potvrdila su se dva standardna obrasca ponašanja vezana uz inovaciju u nas:

  1. Nedostatak angažmana potrebnog za primjenu
  2. Smišljanje razloga zašto nešto ne primijeniti

Riječ „primjena“ sam ovdje spomenuo 10 puta! Za Flipped Classroom je pojam „primjena“ u Hrvatskoj misaona imenica: „obrnuta učionica“ se spominje na Google u raznim jezičnim varijantama oko 2.000 puta, a ni anketiranjem, ni pretraživanjem nije nađena niti jedna „redovna primjena“ u nastavi. Štoviše, neki promotori FC-a u nas su se naljutili na pitanje: „Da li osim predavanja i stručnih radova Vi ili netko drugi redovno koristi FC u nastavi?“. Odgovor objašnjava da je FC sat „ogledni“, dakle ne „redovan“:

„…za isti primjer oglednog sata prevedenog na engleski jezik, osvojila sam nagradu na natjecanju u organizaciji European Schoolneta kao primjer dobre prakse. Meni je dovoljan dokaz da metodu primjenjujem na dobar način.“

Skepsa koja proizlazi iz NIMBY načina:

„Predajem engleski jezik u kojem je naglasak na konverzaciji na satovima pa ne znam koliko bi koncept Flipped Classrooma bio primjenjiv?“

Neki su si dali truda u inovativnosti odbijanja inovacije:

„Flipped Classrom je dobar za predavanja u kojima ima dosta teorije o kojoj se potom može diskutirati i pogledati snimljene materijale koliko god je to puta potrebno dok se ne shvati. Na mojim je predavanjima naglasak na stalnoj razmijeni informacija i potpori pa stoga nisam primjenjivala koncept FC.“

Uobičajena je tehnologija odbijanja inovacije od strane Ministarstva obrazovanja – „nemamo vremena“:

„Hvala vam na javljanju i podijeljenim primjerima. Nažalost gužva je ogromna, ali javim se kad ulovim nešto vremena„

Ove dvije spomenute točke otpora Flipped Classroom inovaciji (neangažiranost i inventivno odbijanje) nisu jedini uzrok gotovo nikakvoj primjeni u nas. Evo, malo se i IKT stručnjak treba „posuti pepelom“: treći razlog može biti i prenaglašavanje nužnosti uporabe (informatičke) tehnologije. O tome kako primijeniti FC bez primjene nekih specijalnih informatičkih alata, više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

      Još iz kategorije

      INOVACIJA …  angažman i participacija građana

      INOVACIJA … angažman i participacija građana

      22.05.2018. komentiraj

      LiquidFeedback i CitizenLab su odlične platforme za pomak demokracije od čisto reprezentativne (19. stoljeće!) prema oblicima primjerenijim 21. stoljeću. Takva je društvena inovacija lako ostvariva postojećim tehnološkim rješenjima, prije svega inačicama mreža socijalnih medija.

      Pet stvari koje zaposlenici rade, a zbog kojih ćete biti hakirani

      Pet stvari koje zaposlenici rade, a zbog kojih ćete biti hakirani

      21.05.2018. komentiraj

      Zbog opće digitalizacije korporativnih sustava stvoren je virtualni svijet bez granica, gdje se odvija kontinuirana razmjena podataka pohranjenih u korporativnim mrežama. Ovaj način poslovanja pridonio je njegovoj učinkovitosti, ali je također povećavao rizik od krađe i iskorištavanja tih podataka. U prilog tome govore i rezultati istraživanja tvrtke Clico, za područja sigurnosti, umrežavanja i upravljanja, prema kojima će vjerojatnost da će vaša tvrtka biti hakirana u prvoj godini osnivanja biti gotovo stopostotna!

      INOVACIJA …  CitizenLab rješenje

      INOVACIJA … CitizenLab rješenje

      16.05.2018. komentiraj

      U prošloj smo kolumni vidjeli kakvo rješenje za neposredn(ij)u demokraciju nudi https://liquidfeedback.org/ . U međuvremenu se dosta rasplamsala rasprava o „nomologiji“ a što koji termin zapravo znači. U raspravi je osobito istaknut odnos između predstavničke i „sudjelujuće“ demokracije, odnosno izvedenice iz stranih pojmova: reprezentativna i participativna demokracija.