INOVACIJA … i njenih osam najgorih neprijatelja!

INOVACIJA …  i njenih osam najgorih neprijatelja!

Foto: Dražen Tomić

U pretprošloj smo kolumni naveli- da se „neprijatelji“ inovacije mogu „tipizirati“. Kreator tipiziranih neprijatelja Gustavo Razzetti definirao je osam glavnih vrsti sudionika inovacijskog procesa koji umjesto potpore i pozitivnog djelovanja bacaju „klipove“ pod kotače inovacije (vidi OVDJE). Svih osam se shematski može prikazati ovako:

Naravno da svaki shematski prikaz ne može pokriti 100% problematike, naročito ne u području inovacije, bremenitom brojnim proturječnostima. Ovdje navodimo četiri  različita pristupa kod sudionika inovacijskog procesa:

  1. Teže slobodi – dakle ne poštuju proces
  2. Izražen im je ego – ne toleriraju raspravu o svojim prijedlozima
  3. „Control freakovi“ – žele upravljati sa svime, pa tako i ideacijom
  4. Izraženo su društveni –pretjerano se brinu i time guše inovaciju

U ovom okviru autor prikazuje također četiri nepoželjne vrste ponašanja:

  • Briga o vlastitoj reputaciji – „Ne dajem ideje jer bi mogle biti odbijene, ne prihvaćam ideje podređenih jer je to zapravo kritike usmjerena na mene!“
  • Izbjegavanje napora – „Što ja imam od davanja ideja, velik je posao realizirati ideju!“
  • Izbjegavanje rizika – „Inovacija može propasti ili napraviti štetu!“
  • Raditi na moj način, kao do sada – „Ako smo do sada bili uspješno, zašto uvoditi novosti?“

Ovih ukupno osam nepoželjnih pristupa i tipova ponašanja u odnosu na inovaciju  autor je karakterizirao s osam uglavnom životinjskih likova u skladu s njihovom uobičajenom negativnom percepcijom:

„Klaun“ (često ga se zove „bozo“) svaku ozbiljnu raspravu o inovaciji pretvara u trivijalnost. Često će reći: da to nešto vrijedi, već bi i drugi to napravili ili tako radili!

„Lopov“ želi svo priznanje zadržati za sebe, držat će ideatora što je moguće dalje od donositelja odluka.

„Tradicionalist“ se pouzdaje isključivo i potpuno u struku. Glavna mu je aktivnost ograditi organizaciju od autsajdera, amatera.

„Brižna“ osoba izgleda kao hobotnica koja sa svih osam krakova pokušava brinuti o svima. Isključiva „pozitiva“ onemogućuje potencijal timskoga rada, a inovacija je danas uglavnom timski sport.

„Vladajući“ karakter koristi sustav, autoritet i kontrolu u cilju onemogućavanja da se stvari rade ikako drugačije od „njegovog načina“.

„Intelektualac“ vas vještom retorikom zbunjuje bez da odgovori s DA ili NE na vaš prijedlog.

„Prijatelj“ želi biti voljen i poštovan, zato od njega nema konkretnih odgovora koji bi pomogli u inovacijskom procesu.

„Superheroj“ se ponaša superiorno, time vas čini manjim nego što jeste i vaš prijedlog upitnim. Želi da se „predate“ i potčinite njegovoj volji, što je obeshrabrenje ideatora.

JESTE LI ZNALI?

...da smo gotovo sve ove vrste za inovaciju nepoželjnih ponašanja već opisali u ranijim kolumnama? No ipak nedostaje jedna česta vrsta ponašanja koja se s raznim motivima koristi kao blokada inovacije – sporost. Ako primijenimo metodu g. Razzettija – poredba sa životinjskim likovima – dodajmo njegovim osam još i devetog:

Usporavanje inovacijskog procesa je višestruko štetno:

  • Po svojoj prirodi inovacija treba donijeti konkurentsku prednost – ako smo spori, konkurencija će nas preteći
  • Usporavanje inovacijskog procesa obeshrabruje ideatore i druge sudionike procesa; ako ciklus traje dvije godine umjesto šest mjeseci, u dodatnom vremenu od 18 mjeseci ideatori nemaju povratnu vezu o prihvaćanju ideja u organizaciji
  • „Ubij lošu ideju brzo“ je dobar savjet koji omogućuje da ideja koja se ne može pretvoriti u inovaciju ne prouzrokuje suvišne troškove
  • Čak i kod kvalitetnih inovacijskih ideja je brza provedba procesa metoda smanjenja troškova.

U razvoju inovacijskog procesa i njegovom provođenju ovih je osam tipova i dodani deveti – puž -  najgori neprijatelj inovacije dobra „kuharica“ za argumente u raspravi o svakom pojedinom inovacijskom prijedlogu. Ocrtavanje stvarnih sudionika u inovacijskom procesu ovim „arhetipovima“ može biti dobar pristup za stvaranje pozitivne inovacijske klime. Razzetti zaključuje da su ovi neprijatelji jaki i opasni, ali na kraju navodi, tko je zapravo osim njih ipak još veći neprijatelj inovacije. O kome se radi, u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

    Još iz kategorije

    Proširena stvarnost nije trik, nego spas za budućnost lokalne maloprodaje

    Proširena stvarnost nije trik, nego spas za budućnost lokalne maloprodaje

    14.12.2017. komentiraj

    Proširena stvarnost (AR) pokazala je svoje mogućnosti kroz igru Pokemon Gó i potvrdila da je veći hit no virtualna stvarnost (VR), što treba zahvaliti činjenici da ne stvara kompletan svijet oko nas već jednostavno implementira određene detalje unutar onoga što uistinu jest oko nas. I zato je ta tehnologija revolucionarna za maloprodaju.

    Tehnologiju treba prigrliti i iskoristiti za napredak, a ne joj se protiviti

    Tehnologiju treba prigrliti i iskoristiti za napredak, a ne joj se protiviti

    12.12.2017. komentiraj

    Tehnologiju treba prigrliti, a ne joj se protiviti ili smatrati besmislenom. Na teži način to su se uvjerili brojni poslodavci i zaposleni, koji su uz nedostatak edukacije ostali korak ili više njih iza svih promjena koje su se zbile posljednjih deset ili više godina. Bilo ih je mnogo, trebalo se informirati, educirati i pratiti zbivanja... I nije gotovo!

    INOVACIJA …  „Flipped Classroom“ – Case Study

    INOVACIJA … „Flipped Classroom“ – Case Study

    11.12.2017. komentiraj

    U prethodne dvije kolumne prikazao sam generalni „landscape“ primjene ove napredne metode poduke u svijetu i Hrvatskoj. Najkraći optimistički zaključak je: Potencijal primjene Flipped Classroom (FC) u Hrvatskoj je golem! Zaključak je takav zato što nije nađeno da se metoda primjenjuje igdje službeno/redovno. Ta konstatacija vrijedi  za sva predavanja u jednom predmetu, bilo u osnovnim i srednjim školama, bilo na fakultetima/visokim školama.