INOVACIJA … i njena vizualizacija

INOVACIJA …   i njena vizualizacija

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

U prošloj smo kolumni vidjeli da inovacijski guru Michael H. Peters vizualizaciju smatra odlučujućom za uspjeh u otklanjanju blokada i barijera u inovacijskom procesu. Pri tome vizualizaciju  ne drži procesom u jednom smjeru (puka prezentacija) nego dvosmjernim alatom za suradnju. Jednostrani proces u vizualizaciji odgovara onome što je  u informatičkoj industriji poznato kao „waterfall model“, gdje „vodopad“ uistinu uvijek ide u jednom smjeru: od neke opće ideje i specifikacije pa do dizajniranja, programiranja, integracije, testiranja i implementacije. U starijim strukama je situacija ista. Na primjer u arhitekturi: od okolišnih uvjeta i zahtjeva „investitora“ arhitekt stvara neke nacrte, diskutira s investitorom, povlači se u svoj studio i dolazi s planom:

Time „vizualizira“ investitoru i ostalima u procesu svoju ideju, dobiva povratne informacije i tako dovršava nacrte u nekoliko iteracija. Ovakva „suradnja“ zahtjeva mnogo vremena i uzrokuje mnogo nesporazuma i „šumova“, npr. frustracije obje strane („Nisi dobro razumio!“ i „Nisi dobro objasnio!“).

U takvom procesu je suradnja ostvarena na „a-posteriorni“ način – dakle nakon što jedna „strana“ završi svoj posao, „druga strana“ proučava rezultat, daje primjedbe i sve se ponavlja nekoliko puta. Zato je  M. Peters patentirao „Collaboration technology trailer“, „prikolicu“ koja sadrži opremu za vizualizaciju, gdje sudionici npr. prikaz neke inovativne ideje u prostornom planiranju vide ovako

Za vrijeme vizualizacije svi sudionici sudjeluju u dizajnu u realnom vremenu, dakle uključeni su interaktivno u proces. Zato ovakve moderne tehnologije, svakako inovativne, omogućuju „a-priornu“ suradnju kod dizajniranja inovativnog rješenja. Pristup pomaže i „buy-in“-u inovativne ideje od strane donositelja odluka, jer njihovo sudjelovanje umanjuje „strah od nepoznatog“ kao prirodnu barijeru inovaciji.

­­­­­­­­­­­JESTE LI ZNALI da se i u pogledu vizualizacije kao alata za uspješniju inovaciju donositelji odluka nalaze u ozbiljnim dilemama? Čak su i vrhunski autoriteti kao M. Peters uložili silan napor za rješavanje tih dilema s dvije glavne namjere:

  1. izrada modela i rješenja vizualizacije s primarnom svrhom suradnje u dizajnu, ali i
  2. uvjeravanja sudionika u potrebu inovacije.

Prva namjera je posve ispravna ali druga je više nego upitna. Naime, promocija suradnje je više nego dobrodošla, pogotovo u Hrvatskoj gdje je „suradnja“ rijetko upotrebljavana, a još manje „življen“ pojam:

Suprotno tome, cilj spektakularne vizualizacije u uvjeravanju sudionika inovacijskog procesa, ne mora biti pozitivan pristup! Tu se vraćamo na pitanje zašto je uopće potrebno toliko silno uvjeravati slušateljstvo u potrebe inovacije? Zašto je bilo potrebno patentirati NEMBY (New Enhancements in My Back Yard) i „Collaboration Technology Trailer“? Zato jer je opća razina inovacijske kulture nedovoljna!  Ovdje alat vizualizacije nadoknađuje nedostatak kulture, dakle liječe se simptomi umjesto uzroka!

Kakav je krajnji učinak da „na silu dobrom predstavom“  navedemo sudionike da na sastanku formalno prihvate inovaciju? Isto kao snižavanje temperature kod upale pluća, bez davanja antibiotika! Ili možda „Aspirinom protiv tumora!“? Kao što se ozbiljna bolest ne da time izliječiti,  tako je vjerojatno da će u nastavku inovacijskog procesa, zbog uvjeta niske inovacijske kulture, donositelji odluka ponovno okrenuti leđa inovaciji!

Podsjetimo se notornog primjera Kodaka: Upravi je prikazana ideja digitalne kamere, sigurno kvalitetnom vizualizacijom čak i prototipom. Uprava je odlučila osloboditi sredstva za razvoj i patentiranje?. No upravo zbog niske inovacijske kulture, Uprava Kodaka je odlučila „bunkerirati“ rezultat učinjenog razvoja, pouzdajući se u svoju staru, oprobanu fotografsku tehnologiju. Čak je istu  stavila na raspolaganje konkurenciji za minimalnu odštetu pa ih je ta „kanibalizacija“ vlastitom inovacijom kasnije stajala bankrota.

Da  je tada u Kodaku porađeno na dizanju inovacijske kulture umjesto jednokratnog uvjeravanja Uprave snažnom vizualizacijom, moguće je da bi se ovakav katastrofalan ishod po kompaniju mogao izbjeći:

(Izvor OVDJE.):

U tvrtkama realnoga sektora kontroverzu vizualizacije kao „“technology-push“ rješavamo lakše jer je podizanje razine inovacijske kulture i vođeno „market-pull“ načelom (interes tržišta).  U ustanovama  javnog sektora nema tog tržišnog motiva, pa vizualizacija ima čak i veći potencijal. Ona treba kod čelnika ustanova razvijati „authority-pull“, prije svega za njihov angažman u podizanju opće razine inovacijske kulture. U nekoliko narednih članaka ove kolumne navest ćemo način prikaza inovacijskih ideja u javnom sektoru i ishod takvih aktivnosti. O prvom primjeru „vizualizacije“ projekata u javnom sektoru više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Birokracija na Facebooku? O, da, uvijek kada je Hrvatska u pitanju

Birokracija na Facebooku? O, da, uvijek kada je Hrvatska u pitanju

14.11.2017. komentiraj

Vjerojatno ste u životu čuli barem jedan vic koji objašnjava koliko je određenih ljudi potrebno da bi promijenilo jednu sijalicu. Takve se doskočice obično naslanjaju na kakve stereotipe i, realno, nisu baš pretjerano pristojne (a i rijetko su smiješne). Od nedavno tu seriju viceva možemo dopuniti novom verzijom: „Koliko je HRT-ovaca potrebno za jednu objavu na Facebooku?“

Car je gol!

Car je gol!

14.11.2017. komentiraj

Je li ili nije IP adresa osobni podatak, koliko je to uopće važno i kako to utječe na društvo? Raspravljali su stručnjaci za informacijske tehnologije, sigurnost, online marketing, pravnici, … Rezultati rasprave su blago rečeno uznemirujući.

INOVACIJA …  koju se ne može odbiti

INOVACIJA … koju se ne može odbiti

13.11.2017. komentiraj

U prethodnoj sam kolumni najavio prikaz jedne inovativne ideje za koju ne postoji niti jedan objektivni razlog zbog kojega se ne bi realizirala. Radi se o ideji za postavljanje spomenika zaslužnim Zagrepčanima, koja je došla u okviru pilota www.zg-inovacija.eu. Detalje prijedloga o spomenicima u gradu Zagrebu i raspravu vidi OVDJE. Predložena su tri nova spomenika, u povodu smrti uistinu zaslužnih građana: Relje Bašića, Zvonka Špišića i Vlade Štefančića.