INOVACIJA ... i njena veličina!

INOVACIJA ... i njena veličina!
Dražen Tomić

Jedan od najvećih prijepora u zajednici inovacijskih eksperata je „veličina“ inovacije koja se može nazvati i „razinom utjecaja inovacije“ („Innovation Impact Level“). Neki autori se fokusiraju samo na „velike“ inovacije - zovu ih još i radikalnima, disruptivnima ili „inovacijama proboja“ („breakthrough“).

Drugi su pak za uravnoteženi pristup u kojemu su ravnopravno omogućene i poticane inovacije svih veličina  pa i „male“, tzv. inkrementalne. Ove posljednje se odnose uglavnom na kontinuirana, mala poboljšanja procesa (proizvodnih, administrativnih, upravljačkih) ali i dorade fizičkih proizvoda kao i poboljšanje radnog tijeka u uslugama.

Podjelu inovacija po veličini je najbolje početno prikazati (opet!)  službenim standardom CEN/TS 16555-1 (Upravljanje inovacijom - Sustav upravljanja). U tom dokumentu se inovacijska vizija ostvaruje strategijom inovacije koja među ostalim sadrži:

„razina novosti na koju se treba fokusirati (npr. inkrementalna, radikalna i/ili disruptivna)“

Kao i svaki standard i ovaj je generički: ne pretendira na definitivnu podjelu, već navodi skupine razina novosti u inovaciji navodeći primjere. Za definiranje vizije i izradu strategije inovacije je ovdje važan „veznički“ detalj „i/ili“. To znači da u strategiji treba odrediti ovisno o tome želimo li se fokusirati na samo jednu razinu inovacije (npr. malo poboljšanje procesa) ili na sve razine.

Iako su zagovornici davanja prednosti „velikim“ inovacijama brojni i glasni treba istaknuti tri ozbiljne negativne posljedice takvoga pristupa:

  • KORIST: Mnogo inkrementalnih inovacija može organizaciji donijeti veću korist od jedne i nekoliko radikalnih ili disruptivnih.
  • SIGURNOST: Male inovacije su „izvjesnije“ od velikih! Ako ih omogućujemo i potičemo, uvijek će ih se pojaviti barem nekoliko. Obratno, koliko god poticali radikalnu/disruptivnu inovaciju, ona se može, ali i ne mora dogoditi u duljem vremenu.
    • Primjeri: koliko su česti „breakthrough“ proizvodi kao Vegeta i Sumamed?
  • KULTURA: Kroz poticanje i malih inovacija stvara se svakodnevna inovacijska kultura koja je osnova i za velike inovacije. Obratno, „velike“ inovacije se ne mogu „naručiti“ od svih zaposlenika, one potječu uglavnom iz R&D-a.

 


JESTE LI ZNALI?

... da je najpoznatiji sustav primjene mnoštva malih - inkrementalnih inovacija TPS -Toyota Production System. Ovako to još 2008. opisuje časopis New Yorker u članku The Open Secret to Success („Javna tajna uspjeha“):

„Nazivati Toyotu inovativnom kompanijom može na prvi pogled zvučati kontroverzno. Njihova vozila se više sviđaju nego vole. Toyota je često kritizirana zbog više imitacije nego invencije. Stvorena je takva percepcija samo zbog naše definicije inovacije - „cool“ novi proizvodi i tehnološki proboji koje rade vizionari poput Steve Jobsa - to je ozbiljna redukcija pojma inovacije. Inovacije u Toyoti su se nasuprot tome usredotočile na proces, a ne na proizvod, na tvorničku proizvodnu liniju umjesto na izlog automobilskog dućana. Zato je tu inovaciju teško vidjeti. No to ne znači da je ona slabija!“.


Razvrstavanje inovacija po razinama njihova utjecaja su mnogobrojna a sva se temelje na osnovnoj podjeli navedenoj u standardu CEDN/TS 16555-x. Ovdje sam odabrao prikazati jedan vrlo primjenjiv pristup s pojašnjenjima inovacijskog gurua Paul R. Williamsa na inovacijskom site-u www.thinkforachange.com:

Za svakog inovacijskog praktičara je korisno u  ovakvoj tablici imati pregled razina utjecaja inovacije s pojašnjenima ali i grafičkim prikazom iskustvene učestalosti pojave/realizacije pojedinih vrsta inovacije. Također se lijepo vidi da je rizik, ali i moguća korist to veća, što je inovacija „viša“ unutar „inovacijskog spektra“.

Šest stupnjeva iz ove shema se ovako uklapaju u standardne osnovne razine utjecaja inovacije:

  • Inkrementalna:
    • Održavajuća (interni)
    • Inkrementalna
    • Održavajuće kompetitivna
  • Radikalna
    • Kompetitivna prednost
    • Proboj (tehnološki ili tržišni)
  • Disruptivna
    • Globalna novost (koja mijenja „pravila igre“)

Ova posljednja razina utjecaja inovacije - „game changer“ -  predstavlja cijelu posebnu „poddisciplinu“ unutar inovacije  Kao predmet svojeg istraživanja uzima je jedan od najčuvenijih inovacijskih eksperata - Clayton M. Christensen u svojoj „Theory of Disruptive Innovation“. Njegov pristup ćemo detaljnije opisati u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant