INOVACIJA … i izmišljanje „tople vode“

INOVACIJA …  i izmišljanje „tople vode“

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Da podsjetim, ovo je jubilarni 100. članak u mojoj kolumni! Čestitam  čitateljima i sebi na upornosti !

U prethodnoj sam kolumni najavio autobiografski prikaz izmišljanja „tople vode“. Ideatori se vrlo često razočaraju suočivši se sa činjenicom da njihova inovativna ideja uopće nije nova! Štoviše, nemoguće je povući jasnu crtu između posve nove ideje i imitacije. Legendarni je primjer Henry Forda i njegove najveće inovacije – pokretne proizvodne trake.

Ovaj primjer pokazuje koliko je široka „siva zona“ između inovativne novosti i imitacije! Henry Ford se dijelom i zbog pokretne proizvodne trake smatra najvećim industrijskim inovatorom 20. stoljeća. Netko može to osporiti navodeći ispravno da je pokretna proizvodna traka postojala nekoliko kilometara dalje već desetljećima u klaonicama. I ne samo tamo, nego cijelih osam godina prije Henry Forda.1905. godine je Richard Sutcliffe izumio prvu pokretnu proizvodnu traku u ugljenokopu i time revolucionirao rudarsku industriju. Dakle, nema govora o prvenstvu Henry Forda u ovom unapređenju proizvodnog procesa. Ipak on je time revolucionirao mladu i perspektivnu  industriju čime je zauvijek zaslužio mjesto u „Innovators Hall of Fame“!

­­­­­­­­­­­JESTE LI ZNALI da je čest slučaj ponavljanja identične inovativne ideje tako da ona kasnija postane prava inovacija tek kada je ova nova tržišno uspjela? To mogu prikazati jednim autobiografskim primjerom: u 70-tima prošloga stoljeća sam koncipirao jednu novu igru sličnu dominu – „kvadromino“:

Dok je domino u jednoj dimenziji (lijevo-desno), „kvadromino“ je bio zamišljen u dvije dimenzije, jer je kvadratična pločica imala brojeve na sve četiri strane. Izrađen je i prototip koji je lijepo mogao prikazati način igranja. Razaslan je raznim proizvođačima igračaka u zemlji i inozemstvu. Bez odjeka. Prototip je ostao u obitelji kao zanimljiva igračka za djecu i poslije za unuke.

Mnogo godina kasnije, 2007. kad sam se počeo baviti disciplinom inovacije, želio sam „kvadromino“ prikazati kao primjer ideje koja se nikada nije pretvorila u inovaciju. Pretragom imena „kvadromino“ na internetu je uslijedilo iznenađenje, vidi OVDJE!

Ovdje se sigurno ne radi o „krađi ideje“, nego jednostavno o istom konceptu ali očito uspješno realizirano na tržištu. Štoviše, istovjetno ime nije ništa čudno, budući da je ono vrlo logično. Inačica toga je „hexomino“, koje je opisano čak i u Wikipediji, vidi OVDJE.

Konačno, imamo i igru, te app za smartphone „Triomino“ (vidi OVDJE):

Neuspjeh davne inovativne ideje bi trebale biti jaki „lessons learned“ za inovatore:

  • Osim ideje nužna je upornost i znanje u „difuziji“ što u ovom slučaju predstavlja osvajanje tržišta. U konkretnom slučaju načinjen je čak i funkcionirajući prototip, ali nisu pronađeni kanali za plasman na tržištu. U takvoj situaciji niti najbolja ideja se ne pretvara u pravu inovaciju.
  • Sa ciljem izbjegavanja „inovacijskih razočaranja“ također je važna i druga pouka: teško je, pogotovo danas u moderna vremena, smisliti ideju koja je uistinu posve nova. Ideatori se ne trebaju obeshrabriti ako u istraživanju razine novosti njihove ideje ustanove da se radi o nečemu istom ili vrlo sličnom, već postojećem. Neka to gledaju s pozitivne strane. Ako je njihova ideja već uspješno realizirana, znači da su na dobrome putu za ubuduće. Sljedeći put će biti više sreće!

Još malo o inovativnoj ideji koja je već realizirana: u primjeru Henry Forda smo vidjeli da se inovacijom može smatrati primjena nekog već postojećeg rješenja u drugoj industriji. To isto vrijedi i u primjeni na drugim tržištima. Kako se može biti inovator na način da se globalno poznata i primijenjena ideja ostvari na lokalnom tržištu. O tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

KOMENTAR: Jako dobra godina za HT

KOMENTAR: Jako dobra godina za HT

21.02.2018. komentiraj

Najjači domaći telekom imao je zaista dobru prošlu poslovnu godinu jer su mu svi ključni pokazatelji pozitivni jer prihodu i EBITDA (dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije) rasli su 11 odnosno 11,2 posto.  Tako je čak i ako se izuzme utjecaj kupnje Crnogorskog Telekoma početkom prošle godine, ali i pripajanja H1 Telekoma Optimi Telekomu koji je se dogodio sredinom prošle godine.

INOVACIJA … „use it or lose it!“ („Iskoristi ili izgubi!“)

INOVACIJA … „use it or lose it!“ („Iskoristi ili izgubi!“)

19.02.2018. komentiraj

Mnogo smo puta govorili o „frugal innovation“ („siromašna inovacija“) koju naročito u Indiji rade pod geslom: „Učini što trebaš  s onim što imaš!“. Pod tim se podrazumijeva napraviti nešto novo što rješava problem ili potrebu bez velikih troškova, u pravilu mnogo jeftinije od konkurencije ili sa sredstvima koje imamo pri ruci. To može biti auto bez električnih podizača prozora ili servo volana, ali za  cijenu od oko 3.000 $ (Tata Nano):

Zašto se cyber lopovi odmiču od kriptovaluta?

Zašto se cyber lopovi odmiču od kriptovaluta?

17.02.2018. komentiraj

Kriptovalute nisu bile posljednjih mjeseci zanimljive samo ulagačima na svim stranama svijeta već i hakerima, koji su uživali u činjenici što se trag tog digitalnog novca ne može pratiti pa je s plijenom lakše „pobjeći“. No, oni koji se bave ransomware vrstom cyber kriminala dozlogordilo je i odlučili su okrenuti leđa bitcoinu te se okrenuti alternativama.