INOVACIJA … i izmišljanje „tople vode“

INOVACIJA …  i izmišljanje „tople vode“

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Da podsjetim, ovo je jubilarni 100. članak u mojoj kolumni! Čestitam  čitateljima i sebi na upornosti !

U prethodnoj sam kolumni najavio autobiografski prikaz izmišljanja „tople vode“. Ideatori se vrlo često razočaraju suočivši se sa činjenicom da njihova inovativna ideja uopće nije nova! Štoviše, nemoguće je povući jasnu crtu između posve nove ideje i imitacije. Legendarni je primjer Henry Forda i njegove najveće inovacije – pokretne proizvodne trake.

Ovaj primjer pokazuje koliko je široka „siva zona“ između inovativne novosti i imitacije! Henry Ford se dijelom i zbog pokretne proizvodne trake smatra najvećim industrijskim inovatorom 20. stoljeća. Netko može to osporiti navodeći ispravno da je pokretna proizvodna traka postojala nekoliko kilometara dalje već desetljećima u klaonicama. I ne samo tamo, nego cijelih osam godina prije Henry Forda.1905. godine je Richard Sutcliffe izumio prvu pokretnu proizvodnu traku u ugljenokopu i time revolucionirao rudarsku industriju. Dakle, nema govora o prvenstvu Henry Forda u ovom unapređenju proizvodnog procesa. Ipak on je time revolucionirao mladu i perspektivnu  industriju čime je zauvijek zaslužio mjesto u „Innovators Hall of Fame“!

­­­­­­­­­­­JESTE LI ZNALI da je čest slučaj ponavljanja identične inovativne ideje tako da ona kasnija postane prava inovacija tek kada je ova nova tržišno uspjela? To mogu prikazati jednim autobiografskim primjerom: u 70-tima prošloga stoljeća sam koncipirao jednu novu igru sličnu dominu – „kvadromino“:

Dok je domino u jednoj dimenziji (lijevo-desno), „kvadromino“ je bio zamišljen u dvije dimenzije, jer je kvadratična pločica imala brojeve na sve četiri strane. Izrađen je i prototip koji je lijepo mogao prikazati način igranja. Razaslan je raznim proizvođačima igračaka u zemlji i inozemstvu. Bez odjeka. Prototip je ostao u obitelji kao zanimljiva igračka za djecu i poslije za unuke.

Mnogo godina kasnije, 2007. kad sam se počeo baviti disciplinom inovacije, želio sam „kvadromino“ prikazati kao primjer ideje koja se nikada nije pretvorila u inovaciju. Pretragom imena „kvadromino“ na internetu je uslijedilo iznenađenje, vidi OVDJE!

Ovdje se sigurno ne radi o „krađi ideje“, nego jednostavno o istom konceptu ali očito uspješno realizirano na tržištu. Štoviše, istovjetno ime nije ništa čudno, budući da je ono vrlo logično. Inačica toga je „hexomino“, koje je opisano čak i u Wikipediji, vidi OVDJE.

Konačno, imamo i igru, te app za smartphone „Triomino“ (vidi OVDJE):

Neuspjeh davne inovativne ideje bi trebale biti jaki „lessons learned“ za inovatore:

  • Osim ideje nužna je upornost i znanje u „difuziji“ što u ovom slučaju predstavlja osvajanje tržišta. U konkretnom slučaju načinjen je čak i funkcionirajući prototip, ali nisu pronađeni kanali za plasman na tržištu. U takvoj situaciji niti najbolja ideja se ne pretvara u pravu inovaciju.
  • Sa ciljem izbjegavanja „inovacijskih razočaranja“ također je važna i druga pouka: teško je, pogotovo danas u moderna vremena, smisliti ideju koja je uistinu posve nova. Ideatori se ne trebaju obeshrabriti ako u istraživanju razine novosti njihove ideje ustanove da se radi o nečemu istom ili vrlo sličnom, već postojećem. Neka to gledaju s pozitivne strane. Ako je njihova ideja već uspješno realizirana, znači da su na dobrome putu za ubuduće. Sljedeći put će biti više sreće!

Još malo o inovativnoj ideji koja je već realizirana: u primjeru Henry Forda smo vidjeli da se inovacijom može smatrati primjena nekog već postojećeg rješenja u drugoj industriji. To isto vrijedi i u primjeni na drugim tržištima. Kako se može biti inovator na način da se globalno poznata i primijenjena ideja ostvari na lokalnom tržištu. O tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Tehnologiju treba prigrliti i iskoristiti za napredak, a ne joj se protiviti

Tehnologiju treba prigrliti i iskoristiti za napredak, a ne joj se protiviti

12.12.2017. komentiraj

Tehnologiju treba prigrliti, a ne joj se protiviti ili smatrati besmislenom. Na teži način to su se uvjerili brojni poslodavci i zaposleni, koji su uz nedostatak edukacije ostali korak ili više njih iza svih promjena koje su se zbile posljednjih deset ili više godina. Bilo ih je mnogo, trebalo se informirati, educirati i pratiti zbivanja... I nije gotovo!

INOVACIJA …  „Flipped Classroom“ – Case Study

INOVACIJA … „Flipped Classroom“ – Case Study

11.12.2017. komentiraj

U prethodne dvije kolumne prikazao sam generalni „landscape“ primjene ove napredne metode poduke u svijetu i Hrvatskoj. Najkraći optimistički zaključak je: Potencijal primjene Flipped Classroom (FC) u Hrvatskoj je golem! Zaključak je takav zato što nije nađeno da se metoda primjenjuje igdje službeno/redovno. Ta konstatacija vrijedi  za sva predavanja u jednom predmetu, bilo u osnovnim i srednjim školama, bilo na fakultetima/visokim školama.

Što je blockchain, koje su njegove prednosti i mane?

Što je blockchain, koje su njegove prednosti i mane?

05.12.2017. komentiraj

Virtualna valuta Bitcoin vjerojatno ne bi bila to što jest da iza nje ne stoji blockchain tehnologija, stvorena za održavanje privatnosti kod svake transakcije, bez obzira koliko ih ima u kojem trenutku. Samim time nudi mnogo prednosti, decentralizirana je, na revolucionaran način pohranjuje sve što se ikad radilo ili radi, što znači da je tehnologija transparentna kao ništa dosad, a da ima veze sa zarađivanjem većih količina novca.