Nedavno sam imao priliku raspravljati o unaprjeđenju inovacije u dvije velike hrvatske tvrtke. Inovacijski sustav namjeravaju organizacijski staviti u ili uz svoju ICT službu. Je li to uobičajeno i optimalno? U početnoj fazi uvođenja inovacijskog sustava, „smještaj“ odgovornih za inovaciju je nebitan! Bitno je da postoji jasan stav najviše uprave da je inovacija korisna i da je provediva!
„Prvi izbor“ organizacijskog priključivanja ICT službi proizlazi očito iz činjenice da je u zadnjih 50 godina ICT nesumnjivo najinovativnija disciplina, te ujedno i najinovativnija interna potporna služba u organizacijama. Pogledamo li bilo koju „top-listu“ najznačajnijih inovacija u suvremenom tehnološkom razdoblju, ICT će biti u najužem fokusu. Kao primjer navodimo 15 najutjecajnijih inovacija, po procjeni CNBC:
- Technology — Automated Teller Machine (ATM)
- Medicine — DNA testing and sequencing
- Energy & Communications — Electric Car
- Energy & Communications — Fiber Optics
- Medicine — Non-invasive laser and robotic surgery (laparoscopy)
- Energy & Communications — Photovoltaic Solar Energy
- Technology — Bar codes and scanners
- Medicine — Birth-control pill
- Medicine — Coronary Bypass Surgery/Stents
- Energy & Communications — IEEE 802.16
- Energy & Communications — Biofuels
- Technology — Cell phones
- Technology — GPS
- Technology — Online Shopping/ecommerce
- Medicine — Magnetic Resonance Imaging (MRI)
Među ovdje navedenim inovacijama nema niti jedne koja bi se mogla uvesti bez ICT-a. Ako gledamo uže (po industrijama), ovdje se čak 7/15 inovacija odnosi praktički isključivo na ICT, odnosno nezamislive su bez suvremene računarsko-komunikacijske tehnologije (boldano!).
Osim ovih globalno utjecajnih inovacija, organizacije interno imaju iskustvo da su se najveće promjene (iako ih možda niti ne zovu inovacijama!) desile upravo primjenom ICT u njihovom glavnom poslu i potpornim funkcijama. Koja velika firma može danas živjeti bez ERP-a, CRM-a, BI-a i sličnoga? ICT službe se prepoznaju kao najinovativnije iz prirodnog razloga: kod svih promjena koje se dešavaju u organizaciji, ICT služba je uključena. Onda je dosta logično da će organizacija koja želi uvesti inovacijski sustav to prvo i unutar ili uz strukturu ICT-a.
„Drugi izbor“ „udomljavanja inovacijskog sustava“ bi bio R&D tvrtke, no možda je netko na početku proučio važne izvore, pa je tako došao do OECD opaske „Innovation goes far beyond R&D!“.
JESTE LI ZNALI?
... da je inovativnost ICT-a bila praćena sumnjičavošću koja je završavala katastrofalno krivim procjenama uvaženih autoriteta. To počinje od pionirskog doba u komunikacijama. Ovdje neka od takvih krivih predviđanja, preuzeto dijelom OVDJE:
- Telefon ima previše mana da bi se mogao ozbiljno razmatrati kao oblik komunikacije. Taj aparat je, za nas potpuno nevažan. (Western Union, njihovo unutarnje priopćenje, izdano 1876.)
- Bežična glazbena kutija nema nikakvu komercijalnu vrijednost. Tko bi plaćao za poruke poslane svima? (Suradnici Davida Sarnoffa, kao odgovor na njegov prijedlog da se investira u radio, 1920.)
- Mada bi televizija tehnički i teorijski bila moguća, komercijalno i financijski je totalno neisplativa. (Lee De Forest, investitor)
- Moje mišljenje je da se na svijetu može prodati maksimalno pet računala. (Thomas Watson, osnivač i predsjednik IBM-a, 1943.godine.)
- S obzirom da kalkulator ENIAC ima 18.000 vakuumskih cijevi i da teži 30 tona, kompjuteri u budućnosti će možda imati manje od 1000 vakumskih cijevi i težit će samo tonu i po. (Predviđanja stručnog časopisa 'Popularna Mehanika ", 1949.)
- Putovao sam po cijeloj zemlji, pričao sam sa najvećim stručnjacima i mogu tvrditi da je obrada podataka hir koji neće potrajati ni godinu dana. (Odgovorni urednik Poslovnih knjiga, 1957.)
- Otišli smo u Atari i rekli im: 'Imamo neke fantastične ideje, što mislite da nas Vi financirate? Ili, možemo Vam ih dati. Dajte nam plaću, i mi ćemo raditi za vas na tom projektu '. U Atariu nisu pristali. Onda smo otišli u Hewlett-Packard, a oni su nam rekli: 'Hej, ne trebate nam. Pa vi čak nemate ni fakultet '. (Steve Jobs, osnivač tvrtke 'Apple', objašnjavajući kako su pokušavali da zainteresiraju Atari i HP za njegovo i Wozniakovo osobno računalo.)
- Ali ... Pa ti mikročipovi ničemu ne mogu služiti. (Izjava inženjera u odsjeku IBM-a za razvoj, 1968.)
- Ne postoji ni jedan jedini razlog zašto bi netko želio računalo u svojoj kući. (Ken Olsen, predsjednik i osnivač tvrtke 'Digital Equipment Corporation ", 1977.)
- 640k je više nego dovoljno za bilo kojeg korisnika. (Bill Gates 1981. godine.)
- Ne vidim da bi Yahoo mogao biti uspješan biznis, a i daleko mi od kuće do posla (Guy Kawasaki, 1996. odbijajući Yahoo direktorsku poziciju, izgubivši oko 2 milijarde US$ otpremnine, kako se kasnije ispostavilo).
„Najgenijalnija“ predviđanja su očito vezana uz Apple, izvor OVDJE, osim pogrešno pozitivnih, ovdje zbirka negativnih promašaja u svezi Apple):
Osim što je ICT „motor inovacije“ u organizacijama, ICT stručnjaci i službe su vezani uz inovaciju u još nekoliko značajnih područja:
- ICT je „nova“ struka koja se još razvija pa je i logično da je veliki broj inovacija upravo u tom području;
- budući da se bave potporom poslovnim procesima, oni su suradnici u BPM i BPR (business process modelling/redesign) postupcima za core business organizacije, što je značajno područje inoviranja;
- aktivno sudjeluju u oblikovanju procesa upravljanja inovacijom;
- rade na razvoju/implementaciji/potpori ICT alatima za upravljanje inovacijom.
Upravo ovo posljednje područje - alati za upravljanje inovacijom - je važan element sustava inovacije u organizaciji. O tome više pročitajte u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant