Mnogi gradovi se profiliraju kao „inovativni“ ali i Zagreb ima dobrih rezultata, ipak uz značajni potencijal napretka na svjetskoj ljestvici inovativnih gradova. Pogledajmo detaljnije što je to Grad Zagreb do sada inovativnoga napravio. Izdvajamo dva projekta:
- SMS parking: plaćanje parkinga pomoću SMS-a, sada i pametnih telefona
- MojZagreb: Prijava komunalnih problema pomoću pametnih telefona.
Oba projekta predstavljaju iskorak u smjeru digitalizacije što Zagreb dobro pozicionira na karti „Smart Cities“ („Pametnih Gradova“). Pri tome ne treba smetnuti s uma, da „Pametni Grad“ nije jednako „Inovativni Grad“. „Smart City“ se pretežno referira na korištenje naprednih tehnologija, prije svega digitalizaciju. Za razliku od toga „Innovative City“ sadrži i mnoge druge elemente koji ne moraju imati veze s naprednim tehnologijama. To može, kao primjer, biti potpora za učenje dva strana jezika u školama ili za uvođenje reda oko parkiranja na nogostupima. Kao što je slučaj u inovativnim tvrtkama, grad treba „utkati“ inovaciju u svoj „DNA“: novim rješenjima sustavno ostvarivati održivu korist u svim područjima života grada.
Spomenuti projekti - SMS parking i MojZagreb - su dobra ilustracija kako se inovacija može provesti i u javnom sektoru. No da bi inovacija postala „business as usual“ u Gradu Zagrebu, ovakve pojedinačne iskorake treba pretvoriti i sustavnu praksu. To znači da treba uvesti i provoditi trajni proces upravljanja inovacijom a ne da ona nastaje slučajnim ili povremenim entuzijastičnim angažmanom nekoga iz vodstva grada.
JESTE LI ZNALI?
... da je sustav „SMS parking“ inovacija koja je na svjetskoj razini nastala prvi put u Zagrebu?
Taj su sustav osmislili i realizirali bivši studenti prof. Velimira Sriće davne 1999. godine. Sretna okolnost je bila ta, što je prof. Srića u vrijeme realizacije ovoga projekta (2001-2002) bio predsjednik gradske skupštine Zagreba. Inovatori su imali „pristup“ gradskoj vlasti i očito je utjecaj angažiranog predsjednika pomogao „pogurnuti“ taj projekt. Time su putem „authority pull“ (umjesto „market pull“ u realnom sektoru!) slomljene blokade i barijere koje se uobičajeno javljaju protiv svakog inovativnog prijedloga. Ta negativna pojava blokiranja inovacije je poglavito izraženo u javnom sektoru. Na primjer, uobičajenom javnom nabavom je takav inovativni projekt praktički nemoguće ostvariti: kako ćete napisati tender za nešto posve novo, što još nije realizirano u praksi? Uz to, za posve novo rješenje po prirodi stvari na svijetu postoji samo jedan dobavljač, koji to još nigdje nije realizirao u praksi! Dakle, „javni natječaj“ za jednog dobavljača?
Nakon Zagreba, takvo su rješenje implementirale u posljednjih 15 godina stotine gradova u svijetu.
Naravno da se SMS parking kao usluga ili informatičko rješenje ne može patentirati, kao niti airbnb, Amazon ili Uber. No iz ovog iskoraka Zagreba prema Inovativnom Gradu treba izvući pouku kako sustavno „monetizirati“ uspješne inovativne gradske projekte. Suradnja javnog sektora (ovdje Grada Zagreba) s tehnološki naprednim poduzetnicima trebala bi tvrtkama osigurati konkurentsku prednost u daljnjoj komercijalizaciji svojih proizvoda. Jednostavno: na trećem tržištu su vrata u najmanju ruku odškrinuta u okolnostima kada se predstavlja inovativni proizvod koji je već u stvarnoj funkciji u usporedivoj okolini.
Nema informacija da li je Grad Zagreb „monetizirao“ partnerstvo s dobavljačem rješenja kod dalje komercijalizacije SMS parkinga.
Grad Zagreb se može izrazito pohvaliti i aplikacijom https://moj.zagreb.hr/ koja omogućuje građanima prijavu problema u gradskoj infrastrukturi. Ta mobilna aplikacija zbog mogućnosti pregleda i komentara prijavljenih nepravilnosti predstavlja jednostavnu mrežu socijalnih medija. Zanimljivo, ovaj je projekt „poguran“ od strane čelnika grada posve drugačijeg osobnog profila nego što je ranije spomenuti prof. Srića. Radi se o političaru kojeg odlikuje pragmatični entuzijazam uz geslo za djelotvorno provođenje novih rješenja: „Idemo delati!“ Radi se o zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću.
Aplikacija Moj Zagreb daje i statistiku uporabe, gdje se u prvi se mah može učiniti da se ne koristi dovoljno, jer imamo „samo“ 50-100 broj prijava tjedno:
Ipak kad se pogleda ukupni broj prijava, (preko 30.000 od puštanja sustava u rad 2013. godine) vidi se da građani koriste sustav kontinuirano. Još bolje djeluje informacija o provedenim sanacijama po prijavama od 29.769, dakle više od 90% izvršenja. Bilo bi poželjno objaviti i informacije o pojedinačnim postupanjima po prijavama, naročito o proteklom vremenu potrebnom za rješavanje problema.
Da ova statistika nije loša pokazuju i podaci usporedivog i svjetski poznatog sustava angažiranja građana u Velikoj Britaniji - https://www.fixmystreet.com/ :
S obzirom da je veličina (broj stanovnika) u UK oko 100x veći od Zagreba, omjer broja prijava je praktički jednak našem. Dakle, Zagreb ide u korak sa zemljom napredne tehnologije!
Iz ova dva primjera vidimo da se inovativni projekti pretežno fokusiraju na interakciju s korisnicima. U realnom sektoru su to kupci, a u javnom su to građani. Područje u kojem bi „customer engagement“ bio silno zanimljiv je zdravstvo. O inovacijama u angažmanu pacijenata više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
