Pohvala je snažan motivacij alat. Ako doživljavamo neuspjehe empatija kolega i naročito nadređenih je sredstvo koje lakše vodi do uspjeha u narednom pokušaju. Kako to izgleda u kontekstu digitalne transformacije (DT) tvrtke?
- POHVALA: Vlasnici i uprava će rado čuti priznanje konzultanata (specijalista za DT) da su implementirana IT rješenja u visokoj mjeri digitalno transformirala tvrtku.
- EMPATIJA: U slučaju krize u poslovanju, naročito zbog digitalno transformirane konkurencije, rado će čuti razumijevanje i prijedlog rješenja IT potporom, kako bi se dostigla konkurencija.
U "bibliji" pisanja specifikacija Mastering the Requirements Process" ima jedan vrlo zanimljiv detalj o onome što „stakeholders“ (korisnici, kupci, donositelji odluka) žele čuti, a_ što im stvarno treba.
Bitna distinkcija iz ove važne knjige je: "Što korisnik hoće i što korisnik treba" !
Upravo razlika između „wants“ i „needs“ omogućuje razumijevanje prvih koraka u digitalnoj transformaciji tvrtke. Korisnik želi vjerovati da se internom informatizacijom digitalno transformirao. To NIJE točno.
Ako tvrtki ne ide na tržištu, korisnik je sklon nekom prečicom, inkrementalnim poboljšanjem internih procesa, ostvariti digitalnu transformaciju kako bi dostigao konkurenciju. Time to NEĆE uspjeti!
Digitalna transformacija NIJE interna Informatizacija! DT se primarno odnosi na promjenu načina poslovanja s fokusom na interakciju s kupcima. Ne treba biti isključiv („taliban digitalne transformacije“) i inzistirati na "savršenstvu". U slučaju DT bi "savršenstvo" značilo potpunu transformaciju poslovanja, dakle "disrupciju" svih glavnih procesa, proizvodnog programa ili poslovnog modela. „Nesavršena“ DT je ona koja ne digitalizira cjelokupno poslovanje (proizvodi, procesi, modeli). Može se reći, da su sve DT „nesavršene“, jer još uvijek ostaje dio poslovanja koji se nije digitalizirao.
DT je samo instanca inovacije. Zato i kod DT kao i kod inovacije općenito, imamo brojne barijere i blokade. Tako je iluzorno očekivati da će kompanije etablirane na tržištu djelovati posve disruptivno. To bi značilo da će se transformirati (klasično ili digitalno!) na način da cijelo poslovanje zamijene nečim novim, (digitalno) transformiranim.
- Vidjeli smo otpor transformaciji u zastrašujućem primjeru svjetskog lidera u fotomaterijalu: Kodak je izmislio digitalnu kameru, ali njegovi upravljači nisu željeli ugroziti tržišni uspjeh s filmom, papirom i kemikalijama. Radije su dali licenčna prava za digitalnu fotografiju drugima. Otišli su u stečaj 2012.
- Obratan je primjer Apple Computers Inc: nakon borbe sa Steve Jobsom je uprava popustila i dozvolila mu da unatoč tržišnom uspjehu Apple II razvija MacIntosh. Njegov ključni argument je bio: „Apple II je tehnološki zastario - bolje da ga ubijemo mi, nego konkurencija!“.
JESTE LI ZNALI?
... da nije lak posao naći ma i jedan primjer prave digitalne transformacije u Hrvatskoj? Ima tvrtki koje pokušavaju raditi na malim segmentima svojega poslovanja. Primjer je https://www.konzum.hr/klik/#!/ , nepoznato je koliki je udio Klika u poslovanju Konzuma, sigurno ne više od 1%. Poznavatelji inovacijskih procesa u nas nisu pokazali neki ozbiljniji rezultat u traženju prave DT u Hrvatskoj. U najboljem slučaju su digitalizirani neki interni procesi, ali velikog prodora u pravo područje digitalne transformacije - interakcija s kupcima - nema!
Naravno, postoje nove tvrtke (start-up) i male tehnološke tvrtke koje rade posve nove proizvode ili usluge na digitalnoj osnovi. No to nije digitalna transformacija u doslovnom smislu te riječi zato što, se ništa nije transformiralo, nego je od početka digitalno. To je DB - Digital Business („from scratch“ - od početka), a ne DT!
Jedan od razloga male razine prave DT u nas je uvijek prisutna skepsa za bilo što novo, za DT pojavno u nekoj od sljedećih izjava:
- „Ne možemo prekinuti postojeći business digitalnom „disrupcijom““!
- „Naša industrija nije pogodna za digitalno poslovanje!“
- „Sada nemamo resursa za implementaciju DT-a!“
- „Je li to nekome u Hrvatskoj uspjelo?“
Konačno smo na ovo posljednje pitanje našli zanimljiv odgovor:
Iako na prvi pogled netko može ovo smatrati trivijalnom primjenom, vidjet ćemo da su mikropoduzetnici u području privatnog iznajmljivanja turističkog smještaja digitalno transformirali većinu svojih „core busienss“ poslovnih procesa:
- Globalna ponuda usluge
- Globalno pronalaženje usluge
- Rezervacije
- Prijava gostiju
- Plaćanje
- „Feedback“ gostiju
- Porezna kontrola
- Ponuda i potražnja radne snage
Radi se o tradicionalnoj, konzervativnoj „industriji“, nikako visokotehnološkoj. Njih je tržište i nova raspoloživa tehnologija, ali i regulativa natjerala na DT! Za mnoge druge poduzetnike i „industrije“ to može biti uzor koji unaprijed otklanja uobičajene izgovore kojima se blokira inovacija.
Dakle, ipak se kreće! A svaki put započinjemo prvim korakom. O prvim koracima u digitalnoj transformaciji poduzeća, Infodom/ILBA je organizirao okrugli stol 7.12.2016, vidi OVDJE.
Pri tome je manje važno što „stakeholders“ hoće ili žele, bitno je što oni od digitalne transformacije trebaju i kako će je provesti. Konzultanti naravno trebaju dati priznanje za do sada postignute uspjehe i pokazati empatiju za probleme netransformiranih tvrtki, no prije svega ih trebaju osposobiti za proces digitalne transformacije. Prvi koraci u tome su razumijevanje sljedećih dilema:
- Razvoj inovacijske kulture: DT je instanca inovacije i bez uspostavljene inovacijske kulture nema transformacije poslovanja;
- Priznajemo da ste dobro uveli ERP, no to nije DT! Uvođenje DT-a je promjena proizvodnog programa, procesa ili modela pomoću IT-a. ERP je potpora netransformiranom poslovanju!
- Empatični smo prema Vašim problemima u poslovanju! Što se tiče izazova koji stoje pred vama ako se želite digitalno transformirati ne očekujte empatiju nego potporu i čvrst stav : „DT Vaše tvrtke NIJE „piece of cake“, to je velik, složen i rizičan poduhvat, a u slučaju neuspjeha možete propasti! No ako vaša konkurencija ide u tom smjeru, a vi ne, sigurno ćete propasti!“
- Objasnit ćemo glavne dileme u DT-u i pomoći da izaberete ispravnu opciju:
-- Dilema broj 1: Je li DT binarna pojava?
-- Dilema broj 2: Gdje je granica između digitalne i „analogne“ tvrtke? Npr, je li „paperless“ = DT?
-- Dilema broj 3: Da li je DT dodatak ili zamjena postojećeg poslovanja?
-- Primjeri dobre prakse u DT-u.
Ovi prvi koraci daju odgovor na pitanje ŠTO je DT? Kad to bude jasno, moramo dobiti odgovore na još dva glavna pitanja DT-a:
- ZAŠTO radimo DT (poslovna svrha)?
- KAKO provodimo DT (uvjeti, metode, resursi)?
Odgovore na svih 7 strateških W-pitanja (ŠTO, ZAŠTO, KAKO, GDJE, KADA, TKO i KOLIKO) o DT-u pokušat ćemo dati u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
