INOVACIJA … i „back-office“ crowdsourcinga ideja

INOVACIJA …  i „back-office“ crowdsourcinga ideja

Foto: Dražen Tomić

Kad govorimo o funkcionalnostima aplikacije za pribavljanje ideja iz mnoštva prva je pomisao o „bogatstvu“ funkcija i lakoći korištenja od strane javnosti: građana, vanjskih stručnjaka ili sudjelujućih poduzetnika. Taj dio možemo nazvati „front-end“ stranom aplikacije tj. onu koju vidi i koristi „obični korisnik“ iz redova javnosti. On uopće ne vidi tzv. „back-end“ ili „back-office“ – funkcionalnosti kojima se koristi osoblje zaduženo za upravljanje crowdsourcingom ideja, uglavnom moderatori.

Takvo upravljanje omogućuje da sadržaj crowdsourcinga postane uistinu svrhovit čime se ideje koje građani daju mogu iskoristiti za  predviđenu svrhu.. U slučaju www.zg-inovacija.eu ta svrha je:

  • Bolje usluge građanima (nove ili poboljšanje postojećih)
  • Unapređenje procesa u Gradu Zagrebu (sigurnost i ekonomičnost)

To znači da je „front-end“ nužan i važan, ali ne i dovoljan. Važno je imati niz prijedloga inovativnih ideja, čak i konstruktivne komentare  javnosti i ocjene građana. S druge strane isto tako  „back-office“ treba uspostaviti strukturu sadržaja i omogućiti „napredovanje“ ideje od nacrta i prijedloga do projekta koji ideju provodi u život.

Ovdje je popis glavnih „back-office“ funkcija koje omogućuju upravljanje mrežom:

  • Definiranje kategorija koje su hijerarhijski strukturirane. Za svaku instancu crowdsourcinga su te kategorije posebno definirane zavisno o sadržaju
  • Kategoriziranje zapisa višestrukim predefiniranim kategorijama
  • Davanje dodatnih obilježja zapisa, kao npr. lokacija
  • Određivanje „stupnja zrelosti“ svakog zapisa: Nacrt/Prijava ideje/Idejni prijedlog/Razrađena ideja/Projektni prijedlog/Projekt u tijeku/Dovršeni projekt
  • Određivanje statusa svakog zapisa: Nacrt/Čeka recenziju/Objava/Arhiva/Smeće
  • Aktivnost nad svakim zapisom (6“O“):  Odbijanje/Objašnjenje se traži/Odlaganje/Oponašanje (dupli)/Osamljeno (pojedinačni slučaj)/Odobrenje
  • Moderatori mogu pretraživati po tekstu, po kategorijama, datumu, zaduženim osobama, …
  • Razni ispisi: Popis objava (samo naslovi, poželjno expand/collapse), eksport zapisa i matičnih podataka
  • Odobravanje postova (objava, komentara, odgovora), ako je funkcija „na čekanju“ uključena
  • Brisanje zapisa u slučaju nepristojnih, govora mržnje ili trolanja
  • Ručna objava priloga pristiglih e-mailom ili facebook porukama
  • Zadavanje zaduženja nadležnim osobama/službama
  • Podsjetnik za zapise na čekanju ili za neaktivne preko zadane granice
  • Izračun ocjenjivanja (s korekcijom za male uzorke)
  • Izrada statističkih izvješća za potrebe analize rada crowdsourcinga (npr. ideje po autorima)
  • Master Data Management, npr. upravljanje korisnicima, davanje moderatorskih ovlasti itd.

Važna automatska funkcionalnost je obavještavanje e-mailom autora zapisa ili zadužene osobe o promjeni u zapisu.

Korisnici s odgovarajućim pravima pristupa koriste rečene Back-office funkcionalnosti preko tzv. „upravljačke ploče“ (dashboard). To u www.zg-inovacija.eu izgleda ovako:

JESTE LI ZNALI?

… da danas postoji ogromno tržište aplikacija za upravljanje idejama? Ako koristite http://www.capterra.com/ pretraživač aplikacija , dobit ćete pregled više od 100 u kategoriji „Idea management“. Odabir najjačih „igrača“ u ovome području pokazuje da su „back-office“ funkcije („dashboard“, rangiranje, praćenje autora ideja, statusi ideja i projekata, …) prepoznate kao nužni dio aplikacije. OVDJE odabir 13 najbolje ocijenjenih i funkcionalno i referentno „najbogatijih“ rješenja:

Jedan od najvažnijih zadataka „back-office“-a je odabir ideja za realizaciju. U slučaju da se radi o crowdsoursingu - otvorenoj inovaciji  - rangiranje ideja počinje naravno na „front-end“-tj.  komentarima i ocjenama „vanjskih“ korisnika. Komentari, opći, stručni ili poslovni  su najčešće tzv. „K.O.“ (knock-out) kriteriji. To znači da sudionik u „brainstormingu“ na Internetu pokaže da ideja nije inovativna nego već postoji, neizvediva je ili tržišno neprihvatljiva. Tri primjera iz www.zg-inovacija.eu:

  • Solarne ćelije na krovu tramvaja: „Premala površina da bi bilo ekonomično!“
  • Stupići za onemogućavanje parkiranja na nogostupu: „Generalno štetno zbog stvaranja percepcije da je prekršaj dozvoljen ako nije fizički onemogućen!“
  • Tramvajska stanica PRIJE semafora: „Standard je POSLIJE semafora zbog skretanja desno!“

U daljnju se proceduru uzimaju ideje koje nemaju utemeljenih K.O. komentara, a imaju najviše ocjene od „mnoštva“ (javnosti). U www.zg-inovacija.eu ideje građani ocjenjuju sa zvjezdicama (1-5):

Ocjena 4,93 je visoka, no broj „ocjenjivača“ je dosta nizak. Što je broj „ocjenjivača“ veći (naročito >30), to je prosječna ocjena pouzdanija. Zato u „back-office“ funkcionalnosti imamo korekciju zavisno o broju „ocjenjivača“. Tako da je npr. ovih 4,93 od 14 „ocjenjivača“ korigirano (4,60)  i zato je „lošije“ prosječne ocjene 4,83 koja je zbog 114 ocjenjivača korigirana na 4,79 (Bayesian ranking):

Eksport ocjena u tablični kalkulator je standardna zadaća moderatora, čime se stvara rang lista prijedloga najbolje ocijenjenih ideja, što se onda obrađuju interno. Baš tako radi i Lego  R&D, koji preuzima u obradu sve dječje ideje koje imaju >10.000 lajkova. Ovdje počinje najveći posao odabira 5-10% ideja koje treba pretvoriti u projekte razvoja ili unapređenja. Kako to funkcionira - više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i izmišljanje „tople vode“

INOVACIJA … i izmišljanje „tople vode“

20.11.2017. komentiraj

U prethodnoj sam kolumni najavio autobiografski prikaz izmišljanja „tople vode“. Ideatori se vrlo često razočaraju suočivši se sa činjenicom da njihova inovativna ideja uopće nije nova! Štoviše, nemoguće je povući jasnu crtu između posve nove ideje i imitacije. Legendarni je primjer Henry Forda i njegove najveće inovacije – pokretne proizvodne trake.

Birokracija na Facebooku? O, da, uvijek kada je Hrvatska u pitanju

Birokracija na Facebooku? O, da, uvijek kada je Hrvatska u pitanju

14.11.2017. komentiraj

Vjerojatno ste u životu čuli barem jedan vic koji objašnjava koliko je određenih ljudi potrebno da bi promijenilo jednu sijalicu. Takve se doskočice obično naslanjaju na kakve stereotipe i, realno, nisu baš pretjerano pristojne (a i rijetko su smiješne). Od nedavno tu seriju viceva možemo dopuniti novom verzijom: „Koliko je HRT-ovaca potrebno za jednu objavu na Facebooku?“

Car je gol!

Car je gol!

14.11.2017. komentiraj

Je li ili nije IP adresa osobni podatak, koliko je to uopće važno i kako to utječe na društvo? Raspravljali su stručnjaci za informacijske tehnologije, sigurnost, online marketing, pravnici, … Rezultati rasprave su blago rečeno uznemirujući.