INOVACIJA … i „back-office“ crowdsourcinga ideja

INOVACIJA …  i „back-office“ crowdsourcinga ideja

Foto: Dražen Tomić

Kad govorimo o funkcionalnostima aplikacije za pribavljanje ideja iz mnoštva prva je pomisao o „bogatstvu“ funkcija i lakoći korištenja od strane javnosti: građana, vanjskih stručnjaka ili sudjelujućih poduzetnika. Taj dio možemo nazvati „front-end“ stranom aplikacije tj. onu koju vidi i koristi „obični korisnik“ iz redova javnosti. On uopće ne vidi tzv. „back-end“ ili „back-office“ – funkcionalnosti kojima se koristi osoblje zaduženo za upravljanje crowdsourcingom ideja, uglavnom moderatori.

Takvo upravljanje omogućuje da sadržaj crowdsourcinga postane uistinu svrhovit čime se ideje koje građani daju mogu iskoristiti za  predviđenu svrhu.. U slučaju www.zg-inovacija.eu ta svrha je:

  • Bolje usluge građanima (nove ili poboljšanje postojećih)
  • Unapređenje procesa u Gradu Zagrebu (sigurnost i ekonomičnost)

To znači da je „front-end“ nužan i važan, ali ne i dovoljan. Važno je imati niz prijedloga inovativnih ideja, čak i konstruktivne komentare  javnosti i ocjene građana. S druge strane isto tako  „back-office“ treba uspostaviti strukturu sadržaja i omogućiti „napredovanje“ ideje od nacrta i prijedloga do projekta koji ideju provodi u život.

Ovdje je popis glavnih „back-office“ funkcija koje omogućuju upravljanje mrežom:

  • Definiranje kategorija koje su hijerarhijski strukturirane. Za svaku instancu crowdsourcinga su te kategorije posebno definirane zavisno o sadržaju
  • Kategoriziranje zapisa višestrukim predefiniranim kategorijama
  • Davanje dodatnih obilježja zapisa, kao npr. lokacija
  • Određivanje „stupnja zrelosti“ svakog zapisa: Nacrt/Prijava ideje/Idejni prijedlog/Razrađena ideja/Projektni prijedlog/Projekt u tijeku/Dovršeni projekt
  • Određivanje statusa svakog zapisa: Nacrt/Čeka recenziju/Objava/Arhiva/Smeće
  • Aktivnost nad svakim zapisom (6“O“):  Odbijanje/Objašnjenje se traži/Odlaganje/Oponašanje (dupli)/Osamljeno (pojedinačni slučaj)/Odobrenje
  • Moderatori mogu pretraživati po tekstu, po kategorijama, datumu, zaduženim osobama, …
  • Razni ispisi: Popis objava (samo naslovi, poželjno expand/collapse), eksport zapisa i matičnih podataka
  • Odobravanje postova (objava, komentara, odgovora), ako je funkcija „na čekanju“ uključena
  • Brisanje zapisa u slučaju nepristojnih, govora mržnje ili trolanja
  • Ručna objava priloga pristiglih e-mailom ili facebook porukama
  • Zadavanje zaduženja nadležnim osobama/službama
  • Podsjetnik za zapise na čekanju ili za neaktivne preko zadane granice
  • Izračun ocjenjivanja (s korekcijom za male uzorke)
  • Izrada statističkih izvješća za potrebe analize rada crowdsourcinga (npr. ideje po autorima)
  • Master Data Management, npr. upravljanje korisnicima, davanje moderatorskih ovlasti itd.

Važna automatska funkcionalnost je obavještavanje e-mailom autora zapisa ili zadužene osobe o promjeni u zapisu.

Korisnici s odgovarajućim pravima pristupa koriste rečene Back-office funkcionalnosti preko tzv. „upravljačke ploče“ (dashboard). To u www.zg-inovacija.eu izgleda ovako:

JESTE LI ZNALI?

… da danas postoji ogromno tržište aplikacija za upravljanje idejama? Ako koristite http://www.capterra.com/ pretraživač aplikacija , dobit ćete pregled više od 100 u kategoriji „Idea management“. Odabir najjačih „igrača“ u ovome području pokazuje da su „back-office“ funkcije („dashboard“, rangiranje, praćenje autora ideja, statusi ideja i projekata, …) prepoznate kao nužni dio aplikacije. OVDJE odabir 13 najbolje ocijenjenih i funkcionalno i referentno „najbogatijih“ rješenja:

Jedan od najvažnijih zadataka „back-office“-a je odabir ideja za realizaciju. U slučaju da se radi o crowdsoursingu - otvorenoj inovaciji  - rangiranje ideja počinje naravno na „front-end“-tj.  komentarima i ocjenama „vanjskih“ korisnika. Komentari, opći, stručni ili poslovni  su najčešće tzv. „K.O.“ (knock-out) kriteriji. To znači da sudionik u „brainstormingu“ na Internetu pokaže da ideja nije inovativna nego već postoji, neizvediva je ili tržišno neprihvatljiva. Tri primjera iz www.zg-inovacija.eu:

  • Solarne ćelije na krovu tramvaja: „Premala površina da bi bilo ekonomično!“
  • Stupići za onemogućavanje parkiranja na nogostupu: „Generalno štetno zbog stvaranja percepcije da je prekršaj dozvoljen ako nije fizički onemogućen!“
  • Tramvajska stanica PRIJE semafora: „Standard je POSLIJE semafora zbog skretanja desno!“

U daljnju se proceduru uzimaju ideje koje nemaju utemeljenih K.O. komentara, a imaju najviše ocjene od „mnoštva“ (javnosti). U www.zg-inovacija.eu ideje građani ocjenjuju sa zvjezdicama (1-5):

Ocjena 4,93 je visoka, no broj „ocjenjivača“ je dosta nizak. Što je broj „ocjenjivača“ veći (naročito >30), to je prosječna ocjena pouzdanija. Zato u „back-office“ funkcionalnosti imamo korekciju zavisno o broju „ocjenjivača“. Tako da je npr. ovih 4,93 od 14 „ocjenjivača“ korigirano (4,60)  i zato je „lošije“ prosječne ocjene 4,83 koja je zbog 114 ocjenjivača korigirana na 4,79 (Bayesian ranking):

Eksport ocjena u tablični kalkulator je standardna zadaća moderatora, čime se stvara rang lista prijedloga najbolje ocijenjenih ideja, što se onda obrađuju interno. Baš tako radi i Lego  R&D, koji preuzima u obradu sve dječje ideje koje imaju >10.000 lajkova. Ovdje počinje najveći posao odabira 5-10% ideja koje treba pretvoriti u projekte razvoja ili unapređenja. Kako to funkcionira - više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

KOMENTAR: Mobiteli nisu luksuz, još jedna u nizu suludih ideja

KOMENTAR: Mobiteli nisu luksuz, još jedna u nizu suludih ideja

22.09.2017. komentiraj

Kada je ministar zdravstva Milivoj Kujundžić najavio kako će se među ostalim uz alkohol, cigarete, igre na sreću pod poreznom presijom od čak 10 posto naći i mobilni telefoni zaista dođe čovjeku da se zapita tko je tako nešto uopće smislio. Narodski rečeno – tko je tu lud!

INOVACIJA …  u javnom sektoru (II)

INOVACIJA … u javnom sektoru (II)

18.09.2017. komentiraj

U ovoj smo kolumni do sada o inovacijama u javnom sektoru na ovaj ili onaj način govorili u čak desetak članaka. Osnovni „tenor“ je bilo zaostajanje inovacije u javnom sektoru u odnosu na realni. Prepoznavanje uzroka tome može pomoći da se i tu inovacija etablira kao pozitivna i važna aktivnost. Kao primjer možemo uzeti raspravu na meetup-sastanku 14.9. 2017. na temu „HR i inovacija“.

Blockchain tehnologija kao transformator sigurnosne industrije

Blockchain tehnologija kao transformator sigurnosne industrije

13.09.2017. komentiraj

Blockchain tehnologija ne mora služiti samo za baratanje kriptovalutama, ona može poslužiti i u sigurnosne svrhe. Jer, zbog načina na koji je izvedena nudi se kao idealno rješenje na mnogim poljima, ponajviše onom vezanom uz Internet stvari (IoT), koji će procvjetati čim mobilne mreže pete generacije (5G) postanu stvarnost.