Inovacijske kontroverze, paradoksi ili dileme su koristan alat za sudionike u inovacijskom procesu. Oni opisuju suprotne opcije koje se ne smiju zanemariti. Ako se ne uzmu obzir, prijete teškoće ili čak propast organizacije. Mnoge su tvrtke propale baš zato, jer nisu u obzir uzele neku drugu, inovativnu opciju, drugačiju od njihovog „business as usual“.
U našoj analizi smo pobrojali desetke različitih dilema koje su svojstvene disciplini inovacije. Kratak opis svake od njih uistinu može poslužiti kao podsjetnik na opcije u inovacijskom procesu koje treba uzeti u obzir. Neke od tih dilema smo već izrijekom spomenuli u ranijim člancima ove kolumne a ovdje navodim nov popis s linkovima na pojedine članke koji upućuju na detalje:
Dilema: Da li odabrati na disruptivnu ili inkrementalnu inovaciju?
Preporuka: Do disruptivne se dolazi preko inkrementalne koja angažira mnogo veći broj zaposlenika organizacije.
Dilema: Da li SOP-i i organizacijska hijerarhija onemogućuju inovaciju?
Preporuka: Nikako, to je lažna dilema! Ispravna inovacijska kultura omogućuje promicanje inovacije i u uvjetima hijerarhije: šefovi potiču i omogućuju zaposlenicima sudjelovanje u inovacijskom procesu.
Dilema: Inovacija je stvar profesionalaca ili treba uključiti i korisnike?
Preporuka: Korisnici (uključivo kupci) su dragocjen izvor ideja za poboljšanje proizvoda. Opak oni teško mogu pomoći kod disruptivne inovacije jer se radi o posve novim konceptima.
Dilema: Da li i kada uključiti građane u politički proces, naročito za doprinos programima?
Preporuka: Pribavljanje iz mnoštva (crowdsourcing) postaje dominantna metoda komunikacije političkih stranaka i vlasti s građanima. U predizborno vrijeme je Kennedyjeva „inovacija“ s televizijom usporediva s Obaminom uporabom društvenih mreža.
Dilema: Samo razvoj donosi inovaciju?
Preporuka: Neki autori tvrde da proizvodnja ne donosi inovaciju, nego samo promjene u proizvodima ili procesu. Drugi pak tvrde da i poboljšanje procesa proizvodnje stvara održivu korist. Kao primjer uzimaju Henryja Forda, koji je jedan od najvećih inovatora upravo poboljšanjem proizvodnog procesa - uvođenjem pokretne trake.
Dilema: Je li disruptivna inovacija jedina vrijedna?
Preporuka: Nikako! Da bi se osigurala konkurentnost, potrebno je neprestano poboljšavati poslovne procese (smanjenje troškova, povećanje kvalitete i sigurnosti).
Dilema: ICT je samo alat za upravljanje inovacijom?
Preporuka: Ne, ICT je također sredstvo za inoviranje u core business-u, dakle sam po sebi značajno područje inovacije.
Dilema: Da li je inovacijski okoliš dobro zvati klimom ili kulturom?
Preporuka: Iako se uz okoliš često veže pojam klime bolji je termin „inovacijska kultura“. Ona je skup ponašanja članova organizacije prema novim postupcima i tehnologijama, nešto što se kontinuirano uči i na što se djeluje, dakle usporedivo s kulturom u širem smislu.
Dilema: Inovacija samo za organizacije a ne za pojedinca?
Preporuka: Ne, korisne novosti se mogu uvesti u svakodnevnicu, osobnu i poslovnu! Kao primjer: sustav „upravljanja vremenom“ gdje novostima u ponašanju možemo bitno racionalnije postupati s vremenom kao nenadoknadivim resursom.
Dilema: Može li inovacija funkcionirati bez motivacije sudionika i je li motivacija isključivo financijska?
Preporuka: Pojedinci gube inovacijski kapacitet ako ih se ne podupire i ne ohrabruje na inovaciju. Motivacija je uobičajeno financijska, no većini inovativnih pojedinaca je važnije prepoznavanje u okolini. To ne mora biti „slava“, nego samo njihovo uključivanje u inovacijski proces i vidljivost njihovog doprinosa.
Dilema: Ako je i ima, edukacija o inovaciji u nas je isključivo na visokoškolskoj razini. Je li to dobro?
Preporuka: Nije, inovacija treba biti dio edukacijskog procesa od najranije dobi. Za pozdraviti je stavljanje teme inovacije u novi srednjoškolski kurikulum. Već u predškolskoj dobi treba djecu poticati na inventivne ideje i samostalno rješavanje problema.
Dilema: Inovacijska kultura kao skup ponašanja nije egzaktna veličina pa se ne može mjeriti
Preporuka: To je pogrešan stav: postoji metrika kojom se može odrediti brojčani indeks inovativnosti, kako u organizaciji tako i državi. Osim EU Innovation scoreboard postoji i GII (Global Innovation Index). Nažalost, Hrvatska je tu na niskom 40. mjestu 2015. godine. Indeks određuje niz parametara, a Hrvatska je najniže rangirana u suradnji među organizacijama kod stvaranja novih proizvoda.
Dilema: Inovacija je stvaranje novih proizvoda i postupaka. Može li se nešto tako kreativno standardizirati?
Preporuka: Može, postoji obitelj standarda CEN/TS 16555-x o upravljanju inovacijom. Štoviše, jedan od standarda se odnosi i na upravljanje kreativnošću, koji definira načine kako najbolje koristiti kreativni potencijal zaposlenika organizacije.
... da su inovacijski paradoksi vrlo važna tema kod brojnih autora koji se bave inovacijom? Uvaženi Harvard Business Review je objavio kratak pregled o šest inovacijskih paradoksa u članku: „The Inescapable Paradox of Managing Creativity“, vidjeti OVDJE.
Autori savjetuju da se inovacijsko vodstvo organizaciju kontinuirano propituje o dilemama koje se odnose na:
- Individualni i kolektivni identitet (sudionika u procesu)
- Potporu i konfrontaciju (ideja)
- Učenje, razvoj i učinkovitost (inovacijskog procesa)
- Improvizaciju i strukturu (u upravljanju inovacijom)
- Strpljenje i hitnoću (vremenska komponenta inovacije)
- Odozdo ili odozgo (kultura i ideje).
Mnoge od spomenutih dilema obuhvaćene su člancima u ovoj kolumni. Ipak ima i inovacijskih paradoksa koje još nismo izrijekom spomenuli. O njima u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak i dalje!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
