INOVACIJA … “case study“ pilot projekta „Prioritetne liste čekanja“

INOVACIJA …  “case study“ pilot projekta „Prioritetne liste čekanja“

Foto: Dražen Tomić

U prethodnoj kolumni smo  vidjeli da bi za razliku od kukanja nad sveukupnim slabim inovacijskim rankingom Hrvatske „pravi posao“ iskorištavanja informacija iz raznih ranglista bilo fokusiranje na pojedinačne, elementarne indikatore. Prednost takvog pristupa se sastoji u tome da se sumarni indeks često sastoji od više stotina pokazatelja, koje se svi ne mogu rješavati unutar jednog legislativnog razdoblja. Zato je jasna preporuka vlastima (državnim i lokalnim kao i javnim službama): nađite pokazatelj u kojem smo loši i fokusirajte se na njegovo rješavanje (naravno, ne zaboravljajući utjecaj na „veliku sliku“)!

Uzmimo ovdje kao primjer The Global Innovation Index 2017 (INSEAD) koji postavlja Hrvatsku na 41. mjesto po inovativnosti (od 127 rangiranih zemalja). To sumarno izgleda dosta dobro:  negdje je na razini 2/3 ukupne ljestvice s oko 40 bodova. To je oko 60% u usporedbi s najboljom Švicarskom. Struktura od kojeg se sastoji taj indeks je ovakva:

 

Ipak kada donositelji odluka pogledaju podrobnije „ispod“ razine sumarnih „sub-indeksa“ i vide da je ukupna ocjena izvedena iz 81 elementarnog pokazatelja, teško da će se odlučiti „zagristi“ taj cijeli velik i složen „zalogaj“. Zato treba izvještaju u profilu Hrvatske naći najslabije točke. Ove tri navedene dolje što nas pozicioniraju oko 100. mjesta od 127 ocjenjivanih zemalja, dakle na granici najslabije svjetske petine:

5.2.1 University/industry research collaboration† ..................................103

5.2.2 State of cluster development† ........................................................113

6.2.3 Computer software spending, % GDP .............................................98

U ovoj „studiji slučaja“ ćemo se fokusirati na indikator 6.2.3 „Izdaci za računalni SW, % od GDP-a“. U Hrvatskoj je to oko 0,06%, a u najbolje ocijenjenoj zemlji po tom kriteriju – SAD - to iznosi 1,09% ili gotovo 20 puta više. Kakav je to stvarno podatak, pogledajte u okviru „Jeste li znali?“

JESTE LI ZNALI?

… odakle podatak o utrošcima za računalni SW? To je udio utroška na nabavljene ili unajmljene SW pakete, kao što su:

  • OS i DBMS
  • Razvojni alati
  • Servisna potpora („utilities“)
  • Aplikacije

Tu nije uključen razvoj SW (vlastiti ili po narudžbi). Podaci su kombinacija stvarnih brojki i procjene od strane IHS Markit analitičke kuće.

Izvor: IHS Global Insight, Information and Communication Technology Database. (https://www.ihs.com/index.html ):

Naravno, možemo raspravljati o ovom načinu evaluacije, na primjer zašto raditi razliku između paketskih SW rješenja (licenciranih) i vlastitog/naručenog razvoja.  Takvo je pravilo vrednovanja izdataka za SW koje vrijedi za sve, a za Hrvatsku pokazuje da smo tu vrlo nisko, vidljivo je u društvu kojih smo zemalja! U drugim analizama (DESI indeks) također drastično zaostajemo u javnim e-servisima.

Studija slučaja: „Prioritetne liste čekanja“

Unutar ukupnih e-servisa (e-Government) kao naprednije možemo u Hrvatskoj uzeti e-Zdravstvo. Iz aspekta upravljanja inovacijom promotrimo ovdje primjer novih „Prioritetnih lista čekanja“. Taj je (trenutno pilot) projekt svakako inovativan, jer unosi novost kojom se na održiv načina želi donijeti korist pacijentima i cijelom sustavu. Taj projekt je također državno izdvajanje u nabavu „paketskog SW“, dakle aplikacija koje su komercijalno razvijene i licencirane kao integrirani SW paketi. U ovom slučaju se radi o aplikaciji koja je dio e-Naručivanja i tzv. G2-aplikacija za potrebe ordinacija liječnika obiteljske medicine (LOM), sve povezano na Cezih:

Pilot projekt je započeo s primjenom 1. srpnja 2017. godine u nekoliko bolnica i u nekoliko ordinacija LOM-ova. Budući da se radi o inovativnoj ideji, analizirat ćemo je pomoću uobičajenih pet kriterija iz NAF+CC sheme:

1. Novelty (novost):

  • prije su svi pacijenti stavljani u jedan red čekanja za svaki KZN postupak (iz Kataloga Zahvata za Naručivanje) bez obzira na težinu stanja;
  • uvođenje prioriteta zavisno o stanju pacijenta je svakako pozitivna novost u sustavu eNaručivanja;

2. Atractivity (privlačnost):

  • Ideja za prioritetom obrade težih (ali ne i hitnih!) pacijenata u zadanom vremenskom okviru (ovdje 30 dana, umjesto mjeseci čekanja na redovnim listama čekanja) je atraktivna ne samo pacijentima, nego i cijelom zdravstvenom sustavu zbog veće kvalitete i ekonomičnosti uzrokovane bržom obradom težih slučajeva;
  • Privlačnost inovacije je donekle umanjena propuštanjem kvalitetnog informiranja najvažnijih sudionika u procesu: pacijenata i liječnika; osim najava u medijima koje su uglavnom PR Ministarstva zdravlja, ne postoji transparentnost koja bi bila primjerena projektu u javnom sektoru
  • Privlačnost bi se mogla povećati i objavom modela procesa i specifikacije informatičkog rješenja, gdje bi se u „javnoj raspravi“ moglo ukazati na moguće rizike i prijedloge unaprjeđenja;

3. Feasibility (izvedivost):

  • Pilot će to pokazati, no rizici koji ugrožavaju izvedivost se trebaju prevenirati čim ranije, na primjer:
    • Odakle pronaći unutrašnje rezerve od cca. 10% u kalendarima narudžbi(navodno zbog dosadašnjeg prešutnog ostavljanja slobodnih termina i zbog praznih mjesta kod otkazivanja dolazaka na redovne narudžbe)
    • Kako spriječiti „liniju manjeg otpora“ od strane LOM-ova: oni moraju reći redovnom pacijentu da nije prioritetan i da treba čekati nekoliko mjeseci umjesto da dođe na red unutar 30 dana – moguća je tendencija LOM-ova da svima izlaze u susret (navodno će se to ograničiti središnjim nadzorom uporabe prioritetnih listi; korisno bi bilo uvesti evaluaciju upućivanja jer je oučeno da je značajan postotak neprimjeren)

4. Cost (trošak):

  • Ova se nadogradnja sustava eNaručivanja financira iz proračuna HZZO-a. Nažalost, kao niti kod drugih projekata u tijeku, nije objavljeno o kolikom se ovdje trošku radi.

5. Compliance (usklađenost s propisima):

  • Ovdje se radi o nesukladnosti s propisima javne nabave zato što je pilot od 1.7.2017. u funkciji (prema medijskim objavama iz Ministarstva zdravstva, ali i informacija s terena), a poziv za ponudu sredi ovu rečenicu „Nadogradnja bolničkog informacijskog sustava s funkcionalnošću prioritetnog naručivanja pacijenata u zdravstvenu ustanovu te izvedba pilot projekta“ je objavljen 30.6.2017. (petak), s rokom davanja ponude 3.7.2017. (ponedjeljak), vidi OVDJE.
  • Još je važnija nesukladnost s važećim zdravstvenim propisima u smislu određivanja prioriteta. Do sada su LOM-ovi to činili „neformalno“, urgirajući za prekorednu obradu kod kolega specijalista. Sada je to formalizirano i središnje se nadzire ipak nigdje u zdravstvenim propisima  nisu definirani kriteriji za određivanje prioritetnih stanja kao na primjer smjernice prioritetnog upućivanja. Konkretno, što ako se dogodi da se kod posjete specijalistu po redovnoj listi čekanja utvrdi da je pacijent trebao biti na prioritetnoj? Na to su ukazali i LOM-ovi u svojem zahtjevu za odgađanje uvođenja prioritetnih lista čekanja, vidi OVDJE.

Iz ove kratke NAF+CC analize je sumarno razvidno da se radi o inovativnoj ideji koja bi mogla biti korisna.  Kao problem ostaje netransparentnost, nedovoljna analiza izvedivosti i mitigacija rizika, a naročito izraženi nedostatak prateće regulative. Ovakvu se provjeru kvalitete inovativnosti neke ideje dobro provesti u što ranijoj fazi implementacije (dakle i prije pilot projekta!) zbog povećanja vjerojatnosti uspješnosti i pilota i implementacije trajnog rješenja.

Ovdje smo vidjeli kako javni sektor čini napore u smjeru promjena koji su nesumnjivo inovativni. Naravno da pri tome postoji značajni potencijal za podizanje inovacijske kulture jednostavnom analizom elemenata inovativnosti. Paradoksalno je da nismo svjedoci bitno više inovacijske kulture u realnome sektoru. O tome govori renking Hrvatske u poslovnim praksama, gdje je odnos prema inovaciji samo jedna komponenta. To će biti tema u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i izmišljanje „tople vode“

INOVACIJA … i izmišljanje „tople vode“

20.11.2017. komentiraj

U prethodnoj sam kolumni najavio autobiografski prikaz izmišljanja „tople vode“. Ideatori se vrlo često razočaraju suočivši se sa činjenicom da njihova inovativna ideja uopće nije nova! Štoviše, nemoguće je povući jasnu crtu između posve nove ideje i imitacije. Legendarni je primjer Henry Forda i njegove najveće inovacije – pokretne proizvodne trake.

Birokracija na Facebooku? O, da, uvijek kada je Hrvatska u pitanju

Birokracija na Facebooku? O, da, uvijek kada je Hrvatska u pitanju

14.11.2017. komentiraj

Vjerojatno ste u životu čuli barem jedan vic koji objašnjava koliko je određenih ljudi potrebno da bi promijenilo jednu sijalicu. Takve se doskočice obično naslanjaju na kakve stereotipe i, realno, nisu baš pretjerano pristojne (a i rijetko su smiješne). Od nedavno tu seriju viceva možemo dopuniti novom verzijom: „Koliko je HRT-ovaca potrebno za jednu objavu na Facebooku?“

Car je gol!

Car je gol!

14.11.2017. komentiraj

Je li ili nije IP adresa osobni podatak, koliko je to uopće važno i kako to utječe na društvo? Raspravljali su stručnjaci za informacijske tehnologije, sigurnost, online marketing, pravnici, … Rezultati rasprave su blago rečeno uznemirujući.