Naglašavanje važnosti inovacije uglavnom je deklarativno. Najbolji je pokazatelj za to je poduka inovacije u visokoškolskom obrazovanju. Na našim veleučilištima, visokim školama i fakultetima takvi su kolegiji više izuzetak nego pravilo. Nepoznat je slučaj postojanja obveznog predmeta „Inovacija“ a tamo gdje postoji takav predmet, on je izborni. Trebalo bi biti obratno tj. da je inovacija obvezni, pa čak i glavni predmet - „major“ - na studijima vezanim uz tehnologiju i gospodarstvo. Cjeloviti inovacijski studij nažalost nije niti u povojima kao nacrt u visokoškolskim kurikulumima.
Što bi takav predmet/studij trebao omogućiti studentima? Ishod studiranja inovacije bi trebao biti da diplomirani studenti sudjeluju, a kasnije s napretkom u karijeri, vode inovacijski proces u organizacijama gdje će raditi. Također, a ne manje važno, studente svakako treba osposobiti i za inovativnost u osobnom poduzetništvu, pomanjkanje čega je vjerojatno najveća boljka hrvatskog gospodarstva.
Syllabus kolegija inovacije možemo naći objavljen za Tehničko veleučilište Karlovac i za Visoku školu primijenjenog računarstva (Algebra). Pozitivno je da su i druge visokoškolske ustanove krenule u tom smjeru, na primjer Ekonomski fakultet Zagreb, Tehničko veleučilište Zagreb, Fakultet organizacije i informatike Varaždin (FOI). U novim kurikulumima imamo ishode učenja o inovaciji za različite vrste studija. Dobar primjer za to je novi kurikulum medicinske informatike na FOI čiji je razvoj financiran od strane EU (Projekt MEDINFO). U tom su kurikulumu predviđen je skup ishoda učenja „Upravljanje inovacijom i promjenama“:
- IU1. Razumjeti značaj upravljanja promjenama i inovacijom kao i sadržanost inovacije unutar pojma promjena, odnosno inovacije kao podskupa pojma promjena
- IU2. Znati pojasniti koncepte upravljanja inovacijom i promjenama, primarno prepoznati blokade i barijere promjenama i inovaciji, naročito u organizacijskim i osobnim aspektima
- IU3. Upoznati procese upravljanja promjenama i inovacijom, te poznavati razlike među njima
- IU4. Razlikovati uloge skupine sudionika u procesima upravljanja inovacijom i promjenama, te njihove relacije;
- IU5. Ovladati načinima stvaranja pozitivne inovacijske klime i prihvaćanja promjena koja je potrebna za uvođenje i unapređenje informacijskih sustava u organizacijama, primarno kroz komunikaciju sa sudionicima
- IU6. Poznavati osobitosti inovacije u medicinskoj informatici, te promjena koje se dešavaju projektno i kontinuirano, uz evaluaciju zahtjeva za promjenama
- IU7. Znati planirati promjene u svakoj pojedinoj fazi u:
- a. inovacijskom procesu (prikupljanje ideja, usklađenost s poslovnim potrebama, ekonomičnost i održivost, provedba, mjerenje učinaka)
- b. procesu upravljanja promjenama (prijave zahtjeva i incidenata, sustav razlikovanja u karakteru prijava, proces rješavanja, metrika kvalitete i uspješnosti)
- IU8. Informatička potpora u upravljanju promjenama i inovacijom, na osnovi dobrih praksi, metoda i standarda.
Ovaj primjer navodim zato jer pokazuje kako se područje inovacije treba i može inkorporirati u svaki od studija koji imaju veze s tehnologijom ili menadžmentom.
JESTE LI ZNALI?
... da su u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji objavljene svega četiri knjige o sustavu inovacije:
1) Božičević, Juraj: Inovacija i njezino kultiviranje
2) Švarc, Jadranka: Hrvatska u društvu znanja: prijepori i perspektive inovacijske politike
3) Prester, Jasna: Menadžment Inovacija
4) Prpić, Katarina; Golub, Branka; Čengić, Drago: Ogledi o znanstvenom i inovacijskom sustavu
Nasuprot ome, Amazon nudi čak 5.476 knjiga o inovaciji samo unutar područja „Business Management“, tko ne vjeruje neka klikne OVDJE.
To najbolje pokazuje koliko je u nas stvarno zanimanje opće, poslovne i akademske javnosti za inovaciju. Deklarativno ljudi iz poslovnog i akademskog svijeta naglašavaju potencijale inovacije. Minimalan broj publikacija o ovoj disciplini govori o potrebi jače promocije svih aspekata područja inovacije naročito u visokoškolskim krugovima.
Opisana diskrepanca u inovacijskim publikacijama pokazuje da uistinu zaslužujemo tek 40. mjesto po Global Innovation Index vrednovanju. Ako konkretno pogledamo kakva je situacija u svijetu i što se uči na njihovim visokim školama, sve će nam postati jasno. Čak i površni pregled različitih fakulteta svjetskih sveučilišta ne pronalazi nikoga bez obveznog predmeta, studija ili čak fakultetskog zavoda koji u naslovu nema „inovacija“ (Harward Business School, Uni-Graz, Uni-Wien, University of Eastern Finland). Od Finaca možemo mnogo toga naučiti. Oni su po GII 2015. indeksu na 6. mjestu u svijetu. Na fakultetima se okreću praktičnoj poduci inovacije. Pri tome studenti proučavaju slučajeve („case studies“) inovacije u praksi. Zatim to generaliziraju u cilju upoznavanja s kulturom, organizacijom, procesima i alatima korištenim u poslovnom inovacijskom okruženju (podrobnosti o finskom pristupu OVDJE).
Najviše o inovaciji kroz obvezne predmete, pa čak i cijeli studij područja inovacije, trebaju dati naše poslovne škole (MBA- „Master of Business Administration“). Zanimljivo, kod nas niti najpoznatiji internacionalni MBA studiji često nemaju obveznih predmeta iz područja inovacije. Zato ih treba potaknuti da to uključe u svoj program kao što to imaju poslovne škole u inozemstvu.
Na veleučilištima, visokim školama i fakultetima treba studente „inficirati“ inovacijom, uvjeriti ih da je ona nužna i moguća. U znanstvenim krugovima treba sustavno istraživati stanje inovacije u nas, usporediti ga sa svijetom. Naročito kroz poslijediplomske studije treba omogućiti zainteresiranima da im inovacija bude glavni smjer karijernog puta. To je ranije spomenuti 5. - najviši - stupanj obrazovanja u kojem se stječe vrhunska edukacija inovacijskih profesionalaca kao: voditelj R&D odjela, inovacijski promotor i menadžer inovacijskih procesa, te inovacijski konzultant i edukator. O tome više pročitajte u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak!
Ispravak iz prošlotjedne kolumne: Citirajući predsjednika HAZU Zvonka Kusića, nazvao sam ga Živko, moje isprike! Iskoristimo grešku za nešto korisno, ponovimo citat koji i te kako važi za inovaciju: „Mi smo talentiran narod i to je zamka. Impresionirani smo herojskim potezima, a nitko se ne bavi radom!“.
* O autoru: Dr.sc. Miroslav Mađarić, nezavisni inovacijski konzultant
