Nova era odgovornosti za direktore informacijske sigurnosti
U proteklih samo nekoliko godina jedna se uloga u kibernetičkoj branši bitno promijenila, a to je uloga direktora informacijske sigurnosti (engl. Chief Information Security Officer, CISO).
Ako slučajno netko ne zna gdje se nalazi raj svih hrvatskih bauštelaca, riječ je naravno o Minhenu.
I prije nego krenete razmišljati o Njemačkoj kao zemlji gdje umjesto cvijeća raste pivo, a konobarice nose litrene krigle na... hmmm rukama, moram vam reći da imate potpuno "outdated" sliku.
Stigli smo u Minhen oko ručka i naravno, krenuli naći neki pristupačan restoran s kobasicama i pivom. Treba se asimilirati što prije, upoznati lokalne običaje, zar ne? No, slijedi nekoliko šokova. Cijeli dan, nakon obilaska nekoliko barova i restorana, nismo uspjeli naći rođenog Nijemca, a što je još gore niti Njemicu. Prvo smo nabasali na talijanski restoran koji zapravo vode Albanci (vjerojatno posljedica stručnog usavršavanja u "tranzitu"), pa na talijansku konobaricu u kafiću, a zatim na slovačkog barmena u pivnici. O.K., očito u Minhenu ima puno doseljenika. Ipak, nitko se usred dana ne šeće po ulici, nitko ne pije kavu, a na ručku se zadržavaju upravo onoliko koliko im treba da pojedu.
Bitna pojedinost koju ovdje treba uočiti jest prihvaćanje lokalnih pravila - što onih formalnih za koje je teško birati prihvatiti ih ili ne, ali i onih ekonomskih (radnih). U suštini ovakvog ponašanja je shvaćanje osnovnog postulata modernog svijeta - demokracija znači odgovornost. Ako imate više slobode, (vrijedi i za više novca, više znanja i sl.) ne znači da s time možete raditi što vas je volja. Imate odgovornost za društveno korisnu upotrebu svojih mogućnosti, a ne njihovo rasipanje jer kumulativni efekt takvog ponašanja osjeća cijela nacija. Mislim da populacija ovih naših prostora treba dobro razmisliti o ovoj tvrdnji i ponešto naučiti iz toga.
I tako, asimilirali se jesmo, iako na ponešto drugačiji način nego smo očekivali. Shvatili smo da trebamo raditi pa krećemo na 48-satni radno-službeni dio putovanja. U Minhenu se održavala Telco World Cloud Forum konferencija i ovo je bilo naše prvo službeno međunarodno predstavljanje Cloud rješenja - ComClouda. Prilika da shvatimo gdje smo u "ozbiljnijim", svjetskim razmjerima i dobar poligon za procjenu radimo li nešto korisno ili samo neodgovorno trošimo resurse.
Prvi dojam - svatko, ali doslovce svatko radi rješenja za Cloud. Svi nešto pokušavaju, trude se i traže malo sreće pod suncem nove IT niše. U tom smislu vidimo kako hrvatsko tržište jako zaostaje, valjda zbog onog tipičnog straha od kanibalizacije vlastitog poslovanja. No, drugi zaključak koji se nameće jest da je trend neizbježan i da nema puno vremena za premišljanje. Bilježimo prvi plus za naš trud i prepoznavanje trenda.
Drugi dojam - svi ulažu puno više novca u Cloud od nas. I to se ne odnosi samo na velike kompanije tipa HP ili Huawei sa za naš pojam neograničenim budžetima. Riječ je o velikom broju malih i srednjih tvrtki, s raznoraznom poviješću postojanja i vlasništva. Minus za nas, koji pokušavamo na inventivan način kompenzirati.
Gledano geografski, sjevernoamerički kontinent (NA) je u vidu razvoja Cloud industrije na drugoj planeti. Ne samo u odnosu na Hrvatsku, već u odnosu na cijelu Europu i ostatak svijeta. Na ljestvici od jedan do 10, oni su 10. Slijedi zapada Europa (WE), negdje s četiri do pet dok je CEE (centralna i istočna Europa) negdje između jedan i dva. Sličnom logikom, MENA (zapadna Azija i sjeverna Afrika) 0.5, a Latinska Amerika (LATAM) jedan do dva. Očekivano, Hrvatska nije baš dobro pozicionirana, ali rekao bih da ako zanemarimo NA i WE, nismo ni toliko loši. Nazire se prilika.
Drugi najzanimljiviji dio konferencije bio je tzv. speed networking. Ili u brzo razvijenom lokalnom žargonu, speed dating. Kako prodati Cloud rješenje u dvije minute zanimljiv je izazov. No, čini se za nas ipak nešto lakši nego za neke druge proizvođače i njihove prodavače. Valjda nisu često u prilici da imaju samo dvije minute. Pretpostavljam da je najveći šok onim najvećima, naviknutim na "poseban" tretman kod telekoma. Bilježimo još jedan plus za snalaženje u ograničenim okolnostima.
Na samim predavanjima nismo čuli ništa novo, a niti vidjeli nešto što već nismo znali. Uspoređujući našu prezentaciju rješenja i prezentaciju rezultata, u ovome slučaju našeg korisnika, HT-a, pokazali smo puno više od svih ostalih. Definitivno još jedan plus za nas.
Sama konferencija, kontakti koje smo stekli, interes koji smo iskusili, potvrđuje da smo na dobrom putu. Iako nas zapadnjaci gledaju s nepovjerenjem i s visoka, bili smo odlični. U samoj tehničkoj usporedbi ne zaostajemo. No, ono što nam nedostaje jest lijepo pakiranje i mašnica, odnosno pravi "američki" product marketing.
Kad bismo sve skupa sumirali imamo razloga za optimizam. Znamo prepoznati trendove, ne bojimo se iskoristiti svaku priliku, pa i onu najmanju. Trud i energija su nam na zavidnom nivou, tehnička znanja na samom vrhu, a moćima prezentacije smo ovladali. No, isto tako imamo i prostora za napredak.
Uvjereni smo da je došlo vrijeme za više Cloud rješenja iz Hrvatske.
* O autoru: Goran Car, CTO ComCloud i direktor Sektora sistemske integracije u Combisu
Više vijesti iz kategorije
KOMENTAR: Nastavak ulaganja i rasta
Sad kada su stigli i rezultati HT-a, pa kada se pogleda ono što je već objavio A1 Hrvatska te dok čekamo rezultate Telemach Hrvatska za 2023. godinu (jer kompanija nije na burzi) sasvim je jasno da se telekom tržište odupire problemima i da se ulaganja nastavljaju. Za HT je važno istaknuti da sada unutar grupe idu i prihodi Iskona koji je prestao biti tvrtka sada je samo brand, ali to matematički gledano ne utječe na konsolidirane rezultate i omogućuje laku usporedbu u odnosu na prethodnu godinu i isto razdoblje odnosno prvi kvartal 2023. godine.
KOMENTAR: Velika ulaganja, pripajanje Iskona, kupnja od Ericsson Nikole Tesle, promjena na čelu kompanije obilježili poslovnu 2023. za Hrvatski Telekom
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
