IT je propulzivna industrija i vjerujem da se svi možemo složiti da se u IT industriji poredak stvari vrlo brzo mijenja. Dok u nekim industrijskim granama možete raditi cijeli životni vijek bez da se vaš posao značajnije promijeni (iako je takvih sve manje), u IT industriji ste u pravilu sretni ukoliko uspijete pet godina raditi isti posao.
Nove verzije softvera uobičajeno izlaze na polugodišnjoj razini, jedna tehnologija zamjenjuje drugu u periodu nekoliko godina, a tempo se i dalje ubrzava. Koliko je promjena brza dokazuje i činjenica da Mooreov (eksponencijalni) zakon i nadalje vrijedi. Industrija se značajno promijenila od vremena Mainframe računala, preko osobnih računala, pametnih telefona i tableta do Clouda, a IT korporacije su se kroz godine u tome bolje ili lošije snalazile. Primjeri poput DEC-a (Digital), Blackberryja, Unisysa, Eastman Kodaka, Nokije ili Motorole pokazuju kolike su promjene i izazovi industrije na duži rok.
No, stavimo li na stranu korporacije i njihove probleme sa zarađenim i izgubljenim milijunima, ostaje pitanje koliko smo mi, 'obični' informatičari, spremni na promjenu? Koliko često prosječna IT tvrtka promijeni organizaciju, vlasnik prepusti upravljanje profesionalnom menadžmentu? Koliko često usvojimo nove modele poslovanja ili pak odlučimo napustiti stare i zauzeti neke sasvim nove tehnološke niše? Koliko smo često odlučni zakoračiti u nešto novo? Novo tržište, proizvod, uslugu?
Iako će možda zvučati kontradiktorno, moje je mišljenje da smo danas manje zainteresirani i voljni za promjene. Jer s obzirom na brzinu promjene kojoj smo izloženi kao industrija, logično bi bilo za očekivati da smo svi unutar industrije spremni na mijenjanje, uvijek, odmah, u svim segmentima poslovanja. No, je li tome uistinu tako?
Vjerujem da je ovo trenutak koji jednostavno provocira kritičare hrvatskog društva, politike i gospodarstva, no prije nego za sve okrivimo političke stranke, dopustite jedan alternativni pogled.
Algoritam promjene
Ljudi su kao društvena bića značajno napredovali kroz povijest. Ne samo da smo postali sposobni koristiti alate i tehnike (tehnologiju) već nam je društvena komponenta omogućila da učimo od drugih te da prihvatimo tehnologiju koju nismo sami izumili. Drugim riječima, primarno učimo od drugih, od različitosti. Upravo kontinuirano izlaganje novim idejama, mišljenjima i kulturama umjesto striktnog držanja unutar istog čopora, plemena, obitelji, države ili neke druge zajednice, podiže naše kognitivne sposobnosti, sposobnosti apstrakcije te potiče razmatranje i prihvaćanje alternativnih tehnologija i stavova.
Iako tehnologija potiče razvoj i promjene, IT industrija kao da je ulovljena u 'kvaku 22'. Za one s više literarnih interesa, preporuka da svakako pročitaju američki satirični ratni roman Josepha Hellera.
Naime, danas su u srži većine promjena (veliki) podaci - (big) data nad kojima se izvršavaju određeni algoritmi. Pričamo li o sustavima za preporuke na društvenim mrežama, pretraživačima, oglašavanju i marketingu pa još dalje o sigurnosti ili čak istraživanjima u političke ili neke druge svrhe, odlučivanje se zasniva na velikom broju podataka iz prošlosti, odnosno na poznavanju prošlog ponašanja. Traže se i prepoznaju sličnosti i uzorci iz prošlosti, a rezultati ili odluke bazirane su na skupu zajedničkih karakteristika. Posljedično, tehnologija više ne potiče na promjenu već vam nudi - sličnost. Facebook ili LinkedIn vam kroz preporuke nude povezivanja s pojedincima sličnim vama. Web dućani ili reklame ne nude nešto novo, već ono za što ste prethodno pokazali interes. Sigurnosni algoritmi traže sličnosti u prošlim napadima. Tehnologija ne nudi različitost, ne procjenjuje kako treba izgledati vaš (tehnološko-društveni) razvoj, ne nastoji vas zainteresirati za nove ideje. Ne želi da nađete nešto novo i da ih zamijenite. Posljedično, ne upoznaje nas s ljudima ili izvorima podataka koji će nas približiti novim idejama, znanjima ili razmišljanjima, potrebnim da bismo stvorili želju za promjenom, koja je u srži ideje o napretku.
Nedavno sam sudjelovao na okruglom stolu na regionalnoj Cloud konferenciji u Poljskoj gdje je jedno od pitanja bilo treba li top menadžment primjerom voditi prema prihvaćanju i korištenju Cloud tehnologija. Prije nego su sudionici stola konsenzusom došli do pozitivnog odgovora na ovu temu, ponudio sam alternativni odgovor - da se nikako i ni u kojem slučaju ne treba ugledati u top menadžment kad je u pitanju prihvaćanje novih tehnologija. Jer ciljevi top menadžmenta ne podrazumijevaju i nisu vezani uz promjenu već stabilnost. Nekome na top poziciji promjena nije u interesu. Jer su često, zapravo stari... A danas su tehnološki stari gotovo svi stariji od 15 ili svi oni koji znaju što je to mehanička pisaća mašina.
iPhone, proizvod koji je spasio Apple i ujedno ga pretvorio u jednu od najuspješnijih kompanija na svijetu, dizajniran je upravo u skladu s ovom tvrdnjom. Tijekom stvaranja proizvoda, unajmljena je marketinška agencija koja je sudjelovala u dizajniranju izgleda i načinu upotrebe budućeg proizvoda. Izgled i funkcionalnost su dizajnirani i testirani na način da su prototipove podijelili klincima viših razreda osnovnih škola. Nakon perioda korištenja i 'show-offa' s prijateljima, klinci su davali povratne informacije što ne valja i kako proizvod učiniti više 'cool'.
Ljudski napredak zasniva se na upoznavanju s novim idejama i tehnologijama. A danas se tehnologija brine upravo za suprotno - da nas drži podalje od različitosti, podalje od novih ideja. I to je informatička kvaka 22. U slučaju Applea, rješenje za uspjeh je bio izlazak iz sociološko-tehnološkog kruga obuhvaćenog problemom kvake 22 - pronađena je društvena skupina drugačijih mišljenja, ideja, stavova i prioriteta.
Za kraj, jedan izazov - što ste spremni promijeniti kod sebe ili u svojoj kompaniji? U poslovnom svijetu, ulazimo ili se već nalazimo u razdoblju planiranja. U privatnom, bliži se Nova godina i vrijeme smišljanja novogodišnjih rezolucija. Možda je vrijeme da se odlučimo za pokoju novogodišnju promjenu...
* O autoru: Goran Car, CTO ComCloud i direktor Sektora sistemske integracije u Combisu
