Flagship mobiteli danas su samo statusni simbol

Flagship mobiteli danas su samo statusni simbol

Foto: Screenshot / Youtube

Platiti pet ili više tisuća kuna za pametni telefon mnogima se može činiti nezamislivim jer za tu cijenu moguće je otići na više nego kvalitetan jednotjedni godišnji odmor, kupiti vrlo dobro računalo, bicikl... Stoga, nije daleko od istine kad se kaže da su premium pametni telefoni ipak prvenstveno statusni simbol.

Oni kojima godi da ih se prepoznaje po tome kakav uređaj posjeduju sasvim sigurno nije žao novca, kao ni onima koji žele biti uvijek u prvom redu kad se pojavi neka nova tehnologija, koja nužno ne mora biti od nekog značaja, ali svakako je korisna. I nova.

Ako ste pak među onima koji vole uštedjeti novac, oznaka branda na uređaju im ne predstavlja neko značenje, tad znate i da uređaji za tri tisuće kuna mogu napraviti sve što i oni za pet. Možda nešto sporije, možda se ne sjaje toliko i možda kamera ili rezolucija zaslona nisu tolika razina, ali u principu je sve više manje isto.

Također, ako želite premium pametni telefon, a ne biste potrošili enorman novac, postoji rješenje. Primjerice, Samsung Galaxy S6 u Sjedinjenim Američkim Državama može se kupiti za 2800 kuna i oni snalažljiviji će se time okoristiti makar živjeli preko oceana, a ako niste baš za takve kupovine, u Hrvatskoj ga možete naći potpuno novog i neotključanog u trgovinama i za 3400 kn.

Uostalom, pogledajte samo ovaj primjer pa zaključite gubite li išta ako uštedite oko dvije tisuće kuna. Dakle, OnePlus 3T i Axon 7 su imali početne cijene od 439 američkih dolara, odnosno 399 dolara, a po specifikacijama su u svakom pogledu bolji od Galaxy S7 Edge ili LG V20, koji su imali početne cijene od 769 dolara, odnosno 799 dolara. Čak je i Moto Z Play imao početnu cijenu od 449 dolara, što nije previše s obzirom da se radi o kvalitetnom uređaju i istom takvom brandu.

Ipak, kad se sve zaključi, premium uređaji najbolje se prodaju u smislu ostvarivanja profita i čini se da takav trend neće tako skoro iščeznuti. Prvenstveno je to tako jer su u marketinškom smislu sveprisutni i ostavljaju na nas dojam "da ih moramo imati". I dostupniji su, naravno. Do OnePlus je jako teško doći, kao i do Axona ili Moto Z Play...

Još iz kategorije

KOMENTAR: Digitalna transformacija nisu niti Uber, niti AirBnB, digitalna transformacija su ljudi

KOMENTAR: Digitalna transformacija nisu niti Uber, niti AirBnB, digitalna transformacija su ljudi

20.03.2017. komentiraj

Uber nije najveća taxi kompanija na svijetu koja nema niti jedno vozilo, on je u Hrvatskoj marketinška agencija što u stvarnosti i jest, oglasna ploča, istina digitalno transformirana i ništa više. U SAD-u je čak malo drugačije pa je registriran u San Franciscou kao prijevoznička kompanija. Air BnB nije najveći hotel jer i on je jedan veliki sofisticirani oglasnik koji spaja ponudu i potražnju u segmentu smještaja. Isto je i Booking.com koji to radi i za privatne smještajne jedinice i hotele, ali to nije prava digitalna transformacija. To je samo korištenje mogućnosti internetskih resursa koji su i prije postojali uz utakanje milijuna i stotina milijuna kapitala za globalno širenje – čitaj marketing. Uz ponekad upitan način nepoštivanja ili zaobilaženja lokalnih propisa.

INOVACIJA …  u medicinskoj tehnologiji

INOVACIJA … u medicinskoj tehnologiji

20.03.2017. komentiraj

O nedostatku „Market pull“ inovativnih aktivnosti u javnom sektoru, pa tako i u javnome zdravstvu ćemo još pričati obzirom da je to jedna od najvećih barijera inovaciji. „Technology push“ je zadan i jednak kako za javni tako i privatni sektor. Pogledajmo kako u tome stoji zdravstvo!

KOMENTAR: Kako smo pobijedili na europskom big data hackathonu

KOMENTAR: Kako smo pobijedili na europskom big data hackathonu

17.03.2017. komentiraj

Nacionalni tim Republike Hrvatske osvojio je prvo mjesto na prvom EU Big Data Hackathonu održanom u Brusselsu ovaj tjedan. Dva mjeseca priprema, dvadesetak suradnika, tim podatkovnih znanstvenika tvrtke IN2data naviklih na projekte usmjerene na novo i nepoznato, tim vrijednih djelatnika Državnog zavoda za statistiku, tim stručnjaka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kolege nastavnici s Visokog učilišta Algebra, kolega dr. Teo Matković osobno. Motivacija svih da se pokažemo u najboljem svjetlu. Želja da pokažemo mogućim suradnju i profesionalizam gospodarstva, edukacijskog sektora i institucija.