Fast girls and beautiful cars

Fast girls and beautiful cars
Dražen Tomić

Nedavno sam na prezentaciji upotrijebio ovu frazu kako bih objasnio poantu priče. No, nakon malo razmišljanja, nisam baš siguran koliko me ljudi shvatilo.

Fraza je inače originalno naziv pjesme švedskog metal/rock benda Bloodbound. Ironično je zapravo da oni zvuče kao tribute-band Iron Maidena što mi pomalo kvari poantu. No izraz je referenca na zapravo klasični izraz i uvriježeno razmišljanje o idealnom životu gotovo svakog dvadesetogodišnjaka (i muškarca srednjih godina, ali to ne bih još znao :) ) - 'Beautiful girls and fast cars'.

U odnosu na prije 20 ili 30 godina, ništa nije kao što je nekad bilo. Ekonomija se promijenila, društveni i socijalni standardni su različiti, tehnologija je drugačija... Sirovu snagu automobila zamijenili su zračni ovjesi, čipovi koji definiraju snagu motora, a udobnost čine grijana sjedala i sklopivi metalni krovovi. A čini se da će uskoro i benzinski motori postati stvar prošlosti.

U mojoj metafori, Cure su ekonomija i ekonomski uspjeh, a Automobili su osobna korist i uživanje tj. kvaliteta života. Uspjeti, biti prepoznat u masi globalne konkurencije je sve teže, a poriv za uživanjem nikad veći i bliži.

Inner drivers

Nitko od nas ne voli da mu se narušava kvaliteta života, zar ne? No, promjene su često surove i povremeno nam žele uzeti dio naših prijašnjih zasluga, obezvrijediti neka naša prijašnja znanja, žele kanibalizirati naše rezultate. Pa zašto se onda mijenjati? Jednostavan odgovor jest da se svijet oko nas mijenja i da izbora nemamo. Jer ponekad će promjene čak i naša radna mjesta učiniti zastarjelima i nepotrebnima. Manje jednostavan odgovor jest ostati motiviran i sam pokretati promjene u svoju korist.

Što nas dovodi do razloga zašto je od moje zadnje kolumne prošlo više od šest mjeseci. Prema Simonu Sineku, menadžment konzultantu i motivacijskom govorniku, u poslu nas okružuju različite 'opasnosti' - tržište, konkurencija, digitalizacija, tehnologija itd. No zapravo su sve to opasnosti na čiju promjenu ne možemo utjecati i koje se događaju 'izvan' našeg kruga utjecaja. Jedino na što možemo utjecati su stvari 'unutar' kruga odnosno na same sebe jer promjenom samih sebe možemo osigurati svoj uspjeh. Na tragu tog razmišljanja zadnjih mjeseci, zajedno s kolegama s kojima radim, bavim se mijenjanjem onog što i kako radimo. Organizacijske promjene opisao bih kao najlakši i zapravo najmanji korak. Mnogo važnija promjena je u načinu rada, načinu promišljanja i oblikovanju rješenja te u stvaranju novih ideja i proizvoda.

No, koliko nam je ova promjena važna, svjedoči i odluka da dobar dio ovogodišnje Combis konferencije, tradicionalno orijentirane ka najboljim projektima i korisnicima, posvetimo  vlastitim promjenama te otvoreno pričamo o njima. Pokrenuli smo prvi neostartup - interni startup koji koristi postojeće resurse, a ima slobodu generiranja novih ideja i rješenja. I predstavit ćemo ga na konferenciji. Osim o neostartupu, pričat ćemo i o promjenama u načinu vođenja projekata i upravljanju promjenama. A sve zajedno ima za cilj prilagodbu - prilagodbu tržištu i korisnicima, prilagodbu promjenama oko nas koje se neminovno događaju.

Jedna od velikih promjena koja nam 'prijeti' i koja je odgovorna za preokrenutu frazu s početka priče je digitalizacija poslovanja. Digitalizacija nije samo korištenje Interneta i mobilnih aplikacija, ona mijenja način rada i proizvodnju, potrebna radna mjesta, uspješne poslovne modele, proizvode koje tržište želi.

Promjena = prilika

Bill Grass, investitor i osnivač niza tehnoloških kompanija tvrdi da je uspjeh kompanije uvjetovan s pet ključnih preduvjeta: idejom, timom, poslovnim modelom, financiranjem i pravovremenošću. Proučavajući razne tehnološke kompanije, zaključio je da nisu svi faktori podjednako važni, odnosno da je najvažnija pravovremenost, zatim kvaliteta tima i egzekucije pa ideja, a tek potom sve ostalo.

Pravovremenost je vanjski faktor i na njega je teško utjecati, no smatram da je pravo vrijeme za digitalizaciju poslovanja upravo sada. I zato smo se odlučili posvetiti promjenama i dodatnoj izgradnji tima i načina rada te novim idejama. Radimo na timu i idejama jer to su 'unutarnji' faktori na koje utječemo. Zato promjena i zato nova rješenja poput ComCloud Enterprise Marketplacea, Smart Meteringa ili Huskyija. U svakom slučaju, nešto novo, zanimljivo i izazovno. Hoće li sve naći svoje tržište? Još ne znamo, ali imamo razloga nadati se da hoće.

Fredrik Härén, jedan od najpoznatijih autora i govornika na temu poslovne kreativnosti, a ujedno i ovogodišnji gost predavač Combis konferencije, kaže da je vrlo važno biti kreativan te mijenjati se i unaprjeđivati. Pri tome nije važno smisliti nešto potpuno novo već inovirati u skladu s potrebama. Ključno je znanje i informacija odnosno poznavanje korisnika. I ne samo njegovih (IT) potreba već njegovih proizvoda, tržišta, konkurencije i sl. Jer kako možete ponuditi ono što njemu treba, ako ga ne poznajete, ako ne poznajete tržište i tržišne promjene koje se (njemu) događaju? Te informacije zajedno sa znanjem čine najvažniji resurs koji možete posjedovati. Zato je ključan tim s kojim radite, a to je onaj drugi najvažniji preduvjet za uspjeh iz Grassove priče. Neostartup i sve ostale promjene imaju za cilj olakšati i motivirati tim u inoviranju, u isporuci novih rješenja i svakog pojedinog projekta.

Naravno, cijela priča ima jedan važan 'detalj'. Vrijedi podjednako interno i eksterno, odnosno kako za nas, ponuđače rješenja, tako i za kupce istih. U svakom trenu, bez obzira koliko vas svakodnevni poslovi i problemi opterećivali, koliko god bili fokusirani na rezultat ili preživljavanje do kraja godine, kvartala ili mjeseca, uvijek morate naći vremena za dugoročan pogled. Morate odvojiti vremena za barem jednu, dvije, tri dugoročne inicijative. Inače biste mogli završiti kao ekipa s karikature sa četvrtastim kotačem.

* O autoru: Goran Car, CTO ComCloud i direktor Strateškog poslovnog područja za IT rješenja i usluge u Combisu

** ICTbusiness.info medijski je pokrovitelj Combis konferencije. Posjetite Combis konferenciju! Prijave  traju do 17. rujna, a sve informacije dostupne su na www.combis.hr/konferencija.