Budućnost TV-a ne leži u aplikacijama

Budućnost TV-a ne leži u aplikacijama

Televizijska industrija se mijenja i to sve zahvaljujući streaming uslugama koje su preplavile tržište. Netflix, Hulu, Amazon, PlayStation Vue, Sling TV, Apple TV ili DirecTV neke su od njih i olakšale su prosječnom gledatelju iskustvo praćenja omiljenog sadržaja. Ali, sve to može biti i bolje kad bi se svi u industriji više potrudili i prestali prebacivati fokus na aplikacije.

Primjerice, Apple TV ili PlayStation Vue nude vam cijeli "asortiman" raličitih aplikacija unutar streaming usluge i to može biti komplicirano. Istina jest da nude podršku za neke druge usluge kao Netflix ili Hulu, ali to ne mijenja previše na priči. Jer, to je kao da želite slušati glazbu, znate otprilike što i pred vas se postave razni izdavači s "malim milijunom" glazbenih autora svih žanrova.

U redu, Netflix nudi sadržaj na jednom mjestu, ali on je ipak ograničen ugovorima o pravu na sadržaj i ponuda ipak nije toliko bogata koliko bi prosječni gledatelj navikao na satelitsku ili kabelsku televiziju želio.

Također, kad se uđe u sve te nepregledne aplikacije, ponovno nam se nudi TV program i moramo se ravnati vremenski prema sadržaju, što današnjeg gledatelja ne zanima. To je stvar prošlosti i iz raznih razloga oni "na vrhu" to odbijaju shvatiti i prihvatiti te nam konstantno sami nude nešto što bismo željeli sami birati - kad god želimo.

Ono što današnji gledatelji žele jest jednostavnost, nešto kao YouTube. Da na početnoj stranici usluge imamo tražilicu i da ona funkcionira jednostavnim ukucavanjem žanra ili čak samo imena glumca pa da se po tome prikazuju rezultati pretrage.

Jer, više ljude ne zanima doći na određeno "mjesto" na internetu. Zanima ih sadržaj, nešto određeno i put kojim se stiže do cilja odavno je prestao biti bitan. Niti ne pamtimo tko stoji iza omiljene nam serije, znamo da je želimo pogledati i tjerati ljude da znaju je li sadržaj vezan uz ABC, BBC, NBC ili HBO nema smisla. Znaju što je Walking Dead, Breaking Bad, Game of Thrones i naći će put do njih. Industrija bi pritom trebala profitirati, olakšati im, ponuditi uslugu koju će svi htjeti platiti...

A ne da se danas priča o Google TV kao neuspjelom projektu prije sedam godina, samo zato jer je bila ispred svog vremena, iz razloga što je TV industrija zastarjela u svojim pogledima... Također, trenutno piratske stranice nude svu jednostavnog koju ljudi trebaju, jednostavne pretrage i sve na jednom mjestu. Borba protiv toga nije urodila plodom sve do pojave Netflixa. To je već trebala biti smjernica i umjesto žestoke borbe ograničavanja zbog tobožnje zaštite autorskih prava, industrija bi se mogla ujediniti i za određenu svotu novca nuditi sve na jednom mjestu i ubirati proviziju. Zvuči idealistički, ali vrijeme i navike se toliko mijenjaju da će oni tvrdoglavi i zastarjeli ipak izgubiti...

Još iz kategorije

Sanjaju li europarlamentarci električne ovce?

Sanjaju li europarlamentarci električne ovce?

20.02.2017. komentiraj

Nedavno je povjerenstvo za pravna pitanja Europskog parlamenta pripremilo izvješće koje sadrži preporuke vezane uz Zakon o robotici. Odmah potom je skupina od 38 parlamentaraca podnjela prigovor izvješću, tražeći da se iz njega brišu neke stavke, koje umjetnu inteligenciju priznaju kao odgovorno biće.

Nove visine, nove mogućnosti -  Dronefest 2017

Nove visine, nove mogućnosti - Dronefest 2017

16.02.2017. komentiraj

Jesmo li postigli napredak u zadnjih godinu dana po pitanju prepoznatljivosti i prepoznatog potencijala uporabe bespilotnih letjelica? Kakva je perspektiva industrije bespilotnih zrakoplova? Znamo li dovoljno o mogućnostima primjene u poljoprivredi? Kakva su iskustva tvrtki iz regije? To su samo neke teme na koje tražimo odgovore na ovogodišnjoj Dronefest 2017 konferenciji.

GDPR: Vrući krumpir koji je servirala Europska unija ili grom koji će snažno pogoditi tvrtke?

GDPR: Vrući krumpir koji je servirala Europska unija ili grom koji će snažno pogoditi tvrtke?

14.02.2017. komentiraj

Pridjev “nova” uredba o zaštiti osobnih podataka iz današnjeg kuta gledanja svakako je promašen. Dokument koji je ugledao svijetlo dana 27. travnja 2016. godine pod punim nazivom UREDBA (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), predmet je rasprava više od osam mjeseci.