Banke i financijski sektor općenito nema povjerenja u kriptovalute jer ne može im se pratiti trag, teže je izvući proviziju i što je najbitnije, tehnologija još nije toliko razvijena da bi se istovremeno moglo provesti više od nekoliko desetaka transakcija. Ali, stiglo je vrijeme da banke svejedno popuste i otvore se.
Jer, od ožujka ove godine pa sad do lipnja tržište kriptovaluta poraslo je s 30 milijardi američkih dolara do vrtoglavih 110 milijardi dlara, što jasno pokazuje koliko potencijala postoji, ali i sve većeg interesa. Bitcoin odavno nije jedini, Ethereum također raste i čak ga predsjednik Rusije Vladimir Putin želi postaviti na listu "normalnih" valuta i poslovati na razini države koristeći ga.
I na primjeru Rusije treba se nešto naučiti. Osim problema navedenih u uvodu, postoji problem walleta (hrv., novčanik) na koji se pohranjuje kriptovaluta. Usluge te vrste nudi najčešće "treća strana" i s obzirom da je tržište podosta novo, povjerenja je malo, a ono ujedno ni nije zasluženo.
Pojednostavljeno, wallet je nešto kao PayPal za "običan" novac. Služi za plaćanje, slanje novca, primanje novca i sve to bez da itko ima uvid u transakcije. Samo, ako se registrirate na krivo mjesto, lako ćete biti prevareni i neće biti nikakve šanse da vratite novac. A tu na red dolaze banke te financijski sektor općenito...
Ako bi banke omogućile wallet prostor klijentima, zapravo bi se uključile na tržište od kojeg zaziru, ali bi ujedno otvorile prostor za dodatne prihode. Korisnici bi sasvim sigurno rado plaćali za provjerenu uslugu i tako nešto bilo bi itekako lijepo iskoristiti. I ne samo to, banke bi uspjele pokrenuti promjene na bolje, ubrzale bi razvoj blockchain tehnologije pa bi se i broj transakcija povećao, donijele bi zaštitu i na razini države bi kriptovaluta postala relevantna na najvišim razinama.
Ukratko, svi bi bili na dobitku u tom slučaju... Barem se čini ovako u teoriji i na prvu.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
