Tor je izvorno razvijen od strane US Naval Research Laboratory zaposlenika, a Tor je kratica za „The Onion Router“. Inače, radi se o popularnom softveru dizajniranom na način kako bi se omogućila anonimna komunikacija na Internetu.
Procjenjuje se kako se danas oko 2,5 milijuna ljudi (na dnevnoj bazi) služi Tor značajkom. Čak je i NSA morala priznati poraz pred Torom, a izvještaj koji je procurio u javnost („Tor Stinks“) ističe sljedeće:
„ Mi nikada nećemo biti u mogućnosti identificirati pojedine anonimne korisnike.“, naglašava NSA u svojem izvještaju, a za otkriće ove rečenice je zaslužan, naravno, Edward Snowden.
Da, Tor je prilično siguran kada se radi o čuvanju privatnosti na webu, no znanstvenici sa MIT-a i Katar Computing Research Institute-a tvrde kako se može „slomiti“ Tor. Prema njima, Tor nudi anonimni pristup online resursima prolaskom korisničkih zahtjeva kroz više slojeva šifrirane veze.
Sve počinje ulaznim čvorom koji se ponekada naziva „čuvarem ili stražom“. To je jedini sustav koji zna naše stvarne IP adrese, a napadači mogu postaviti računalo na Tor mrežu kao ulazni čvor i čekati da korisnici šalju zahtjeve kroz njega.
MIT istraživači su koristili algoritme za strojno učenje te su koristeći ovaj mjerni sustav odredili s 99% točnosti kakvim resursima korisnik pristupa. Istraživači su postigli uspjeh u više od 88 % slučajeva identifikacije korisnika. U svakom slučaju, sigurno korisna vijest za NSA....eh, da su to prije znali....
Osamdeset i pet posto izvršnih direktora smatra da je kibernetička sigurnost ključna za rast poslovanja, prema anketi Gartnera. Gartnerova anketa CEO-a i viših poslovnih rukovoditelja provedena je na uzorku od 456 izvršnih direktora i drugih viših poslovnih rukovoditelja diljem svijeta, u razdoblju od lipnja do studenoga 2024.
Infobip je objavio svoje najnovije Izvješće o trendovima u razmjeni poruka, koje pokazuje da konverzacijska maloprodaja bilježi brz rast. Brendovi koriste chatbotove i glasovne asistente kako bi kupnja bila brža i osobnija.
Povrat robe pri online kupovini ne samo da ima visoke ekonomske troškove, nego i značajan utjecaj na okoliš te nosi logističke implikacije. Prema podacima ankete Statista Consumer Insights, mnogi Europljani redovito vraćaju proizvode kupljene online.