Internet adrese su „isparile“, nema više mjesta niti za jednu novu - po postojećem IPv4 protokolu. Naime, za njega je davne 1981. godine bilo namjenjeno 4,3 milijardi adresa i ispunilo je to svrhu te se sad prelazi na novi IPv6 protokol i time spašava stvar.
Izdržao je stariji protokol 34 godine i na tome treba biti zahvalan. Sad se pojavilo novo rješenje koja otvara prostor na jednostavan i efikasan način. Naime IPv4 protokol ima 32-bitnu IP adresu, a IPv6 128-bitnu, što znači da je propisana duljina svake IP adrese u ovoj verziji protokola 128 bita.
U brojkama to glasi ovako, IPv4 omogućava 4,3 milijarde unikatnih adresa, a IPv6 omogućava njih 340 sekstiliona (10^36.). Prednosti u odnosu na IPv4 su samim time znatne pa je jasno da se želi uvest novi standard na tom polju. Zato su stručnjaci nedavno upozoravali vlasnike domena da naprave prijelaz jer će to ionako morati prije ili kasnije. A sad je polako stiglo to "kasnije".
Međunarodna organizacija za dodjeljivanje domena (ICANN) bila je ta koja je sugerirala mrežnim operaterima prelazak na internet protokol verziju IPv6 umjesto IPv4.
Shvatili su to kroz nestajanje prostora, odnosno u trenutku kada se broj adresa pod IPv4 protokolom smanjio ispod osam milijuna u Latinskoj Americi i Karibima. Upravo je zbog toga njihov odjel za dodijeljene brojeve (IANA) automatski počeo proces alociranja preostalih IPv4 adresa na pet regionalnih internet registara (RIRs), a to su Afrika, Sjeverna Amerika, Pacifički obruč, Latinska Amerika i Europa.
No da pojednostavimo, ICANN upravlja domenama alociranjem IP adresa diljem svijeta, a najznačanije je što su neprofitna organizacija i neovisni od ijedne vlade, pa i američke. To je bitno napomenuti jer su 1998. godine nastali upravo u Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutno upravljaju s otprilike 200 milijuna domena i kada su shvatili da za IPv4 polako nestaje njihov broj morali su reagirati, posebno jer se stvari rapidno mijenjaju zbog sve više uređaja koji se mogu spojiti na internet.
Problem je u tome što njih 96 posto i dalje koristi IPv4 protokol i prijelaz bi ipak mogao biti bolniji, teži i kompliciraniji nego se možda pomislilo.
Prema Gartneru, više od 30 posto porasta potražnje za sučeljima za programiranje aplikacija (API) do 2026. doći će od umjetne inteligencije i alata koji koriste velike jezične modele (LLM).
Gartner je otkrio svojih osam najboljih predviđanja kibernetičke sigurnosti za 2024. i kasnije. Među glavnim predviđanjima, usvajanje generativne umjetne inteligencije (GenAI) smanjit će jaz u kibersigurnosnim vještinama i smanjiti kibersigurnosne incidente potaknute zaposlenicima.
Meta Platforms promijenila je svoja pravila kako bi dopustila da veća količina sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ostane na Facebooku, Instagramu i Threadsu. Postovi će sada morati biti označeni kao manipulirani i neće se uklanjati.
