Digitalna internetska arhiva koja danas djeluje pod nazivom Wayback Machine indeksirala je i arhivirala podatke o 400 milijardi internetskih stranica, što je veliko postignuće koje se moralo podijeliti s korisnicima interneta na način da im pokažu najupečatljivije detalje iz bogate povijesti.
Arhiva postoji od 1996. godine i otada vrijedno prikuplja podatke te ih arhivira, što danas nije nimalo lak zadatak jer se internet uvelike promijenio unazad 18 godina. A mijenja se sve brže i brže pa bi već do kraja ove godine moglo biti "indeksirano" čak 500 milijardi web stranica.
No prisjetimo se najvećih trenutaka za Arhivu unazad posljednjih 18 godina djelovanja i vrijednog rada.
Wayback Machine je pokrenut 2001. godine, a pet godina kasnije i Archive-It, koji je omogućio knjižnicima da se pretplate na uslugu i tako pomognu u arhiviranju sadržaja.
Internetska arhiva i Sun Microsystems su 25. ožujka 2009. godine pokrenuli datacenter koji čuva kompletnu web arhivu i pomaže u radu Wayback Machinea. Riječ je o kapacitetu datacentra od nevjerojatne količine od tri petabajta podataka, koji može u jednoj sekundi baratati s pet stotina zahtjeva.
Dio Internet arhive je 15. lipnja 2011. postala i HTTP arhiva, što je bitno jer je time Internetska arhiva dobila podatke o funkcionalnosti web stranica. Arhiva je 26. listopada 2012. omogućila osamdeset terabajta svog sadržaja dostupnim analitičarima koji su putem tih podataka mogli pratiti način na koji se može iz njih učiti.
U listopadu 2013. Wayback Machine je dobilo neke nove dodatke, kao onaj da u roku jednog sata otkrije nove stranice za indeksiranje i "Save Page" opciju da bilo tko može sam arhivirati stranicu u Wayback Machine. Također, iste godine je američkoj Vladi Wayback Machine omogućio pristup sačuvanom sadržaju u trenucima blokade rada dijela američke savezne administracije (Federal Government Shutdown).
Google konstantno poboljšava Drive i njegov sustav za upravljanje pohranjenim podacima. Naime, dok je mogućnost pretrage na visokoj razini, korisnici će ubrzo imati mogućnost kategorizacije datoteka koje pohranjuju.
Sir Tim Berners-Lee nije imao u planu prilikom kreiranja weba ovo što imamo danas. Ne, njegova je ideja bila povezati se i dijeliti informacije na nikad bolji i lakši način.
Prema studiji IDC-a, potrošnja javnih usluga u oblaku u Europi iznosit će ukupno 171 milijardu dolara u 2024. i doseći će gotovo 298 milijardi dolara do 2027., bilježeći petogodišnju (2022.-2027.) složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 21%.