Društvene mreže donijele su mnoge promjene u naše živote, omogućile nam lakšu i jednostavniju komunikaciju s prijateljima, poznanicima, pa čak i potpunim neznancima. Društvene mreže omogućile su mnogima koji traže posao i lakše povezivanje s potencijalnim poslodavcima, no i dale alat u ruke poslodavaca da malo „pronjuškaju“ o kakvom se potencijalnom kadru radi.
Novo istraživanje pokazalo je kako svaki peti poslodavac kandidate za posao provjerava na društvenim mrežama, a njih 50 posto to radi i nakon što zaposli nekog od njih.
Istraživanje je pokazalo i kako poslodavci na društvenim mrežama otkrivaju više negativnih nego pozitivnih informacija o kandidatima.
Čak 71 posto poslodavaca ne bi uzelo u obzir kandidata s neprimjerenim slikama, njih 69 posto bi odbilo kandidata kod kojeg bi vidjeli negativne komentare o poslu i 60 posto kandidata koji na svom profilu ima slike tulumarenja i alkohola, dok bi samo njih 30 posto eliminiralo bi određenog kandidata zbog neprimjerenih komentara o društvenim i političkim problemima.
Dakle, društvene mreže dale su nam goleme mogućnosti i slobode, no neke stvari nisu baš za svačije oči, pa bi možda trebali razmisliti što na mrežama objavljujete, a ako već imate potrebu neke stvari stavljati, možda bi trebali razmisliti da iste zaključate od pogleda javnosti i ograničite prikazivanje samo na onu grupu ljudi koja bi to trebala i vidjeti, posla radi, jer nikad ne znate tko vam gleda profil.
Jedanaest bolnica iz Hrvatske i Slovenije, koje su u europski projekt ShieldHealthAdria povezali Telekom Slovenije i Combis, počinje zajednički graditi obranu zdravstvenog sustava od kibernetičkih prijetnji. Sufinanciran iz EU programa Digitalna Europa, dvogodišnji projekt koordinira Telekom Slovenije, dok Combis, dio HT Grupe, vodi procjenu otpornosti bolnica, uvođenje i validaciju sigurnosnih rješenja te edukaciju zdravstvenih djelatnika. Projekt traje 24 mjeseca i ukupno je vrijedan 8,56 milijuna eura, od čega 50 % sufinancira Europska unija.
API-jevi su nevidljivo ljepilo koje drži na okupu moderni internet, omogućujući različitim aplikacijama da razmjenjuju podatke u realnom vremenu. Međutim, upravo je ta nevidljivost i sveprisutnost postala primarna meta kibernetičkih kriminalaca. Podaci objavljeni u zadnjih 48 sati pokazuju zastrašujući trend: napadi usmjereni specifično na API sučelja bilježe rast od 85% na godišnjoj razini, pri čemu je financijski sektor (banke, kartične kuće, fintech startupi) uvjerljivo najpogođenija meta.
Trinaest europskih cloud pružatelja podržalo je inicijativu Europske unije za smanjenje ovisnosti o američkim tehnološkim platformama, čime se pitanje digitalne suverenosti ponovno vratilo u središte europske ICT politike. Ta podrška nije samo politička poruka Bruxellesu, nego i signal tržištu da se formira širi savez dobavljača, zakonodavaca i organizacija koje žele jaču ulogu europske infrastrukture u javnom sektoru, kritičnim industrijama i razvoju umjetne inteligencije.
