Europska unija i Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum o zaštiti privatnih podataka prije godinu dana i zato je stiglo idealno vrijeme za osvrt na ono što se promijenilo, ili nije. Radni odbor Unije tim povodom poziva da njihovo izvješće o svemu što se postiglo ne bude tretirano kao nešto sporedno pa da sve ostane samo na riječima.
Upozorava se da ako ne bude konkretnih reakcija, nitko neće sporazum doživjeti nimalo ozbiljno, a posebno se to odnosi na SAD, koje ionako uvijek gledaju kako izbjeći potpunu suradnju, što je zabrinjavajuće jer dvije tisuće tamošnjih kompanija barata podacima građana EU i ne treba naglašavati koliko pritom postoji prostora za nanošenje štete. Stoga, nadajmo se da EU ima način kako se suočiti s eventualnim nepoštivanjem sporazuma od strane Amerikanaca.
Inače, sporazum je poznatiji pod nazivom Privacy Shield i cilj mu je zaštititi Europljane od manipulacije njihovim podacima od strane američkih agencija i raznih vladinih ili nevladnih službi. Naravno, trebao bi ih štiti prvenstveno kao Facebook, Google ili Microsoft, koji više ne mogu van EU prikupljati podatke iz same EU. Nažalost, dogodio se smjer unatrag, nastao pod pritiskom bogatijih i utjecanijih američkih kompanija.
Problem je što potpune zabrane kolanja podataka preko Atlantskog oceana nema. To je bila najveća i najznačajnija promjena u prvotno zamišljenom sporazumu, a da bi se ipak, barem deklarativno, štitili privati podaci građana Europske unije, postoje određeni kriteriji i uvjeti pod kojima se može transferirati podatke.
Naime, Europski parlament ima uvid u to što se radi s podacima i ništa neće prolaziti neopaženo, a privatni će podaci moći u SAD isključivo uz odobrenje Parlamenta. Naravno, aktivisti nisu ovime zadovoljni jer se osjećaju izigranima, a ako izostane reakcija za eventualno kršenje sporazuma, imat će i pravo tako se osjećati.
Google konstantno poboljšava Drive i njegov sustav za upravljanje pohranjenim podacima. Naime, dok je mogućnost pretrage na visokoj razini, korisnici će ubrzo imati mogućnost kategorizacije datoteka koje pohranjuju.
Sir Tim Berners-Lee nije imao u planu prilikom kreiranja weba ovo što imamo danas. Ne, njegova je ideja bila povezati se i dijeliti informacije na nikad bolji i lakši način.
Prema studiji IDC-a, potrošnja javnih usluga u oblaku u Europi iznosit će ukupno 171 milijardu dolara u 2024. i doseći će gotovo 298 milijardi dolara do 2027., bilježeći petogodišnju (2022.-2027.) složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 21%.