Ruski hakeri koje podupire država dobili su pristup nekim od Microsoftovih temeljnih softverskih sustava nakon proboja koji je prvi put otkriven u siječnju, objavila je američka kompanija 8. ožujka, otkrivajući opsežniji i ozbiljniji upad u sustave nego što se dosad znalo.
U Microsoftu vjeruju da su hakeri posljednjih tjedana koristili informacije ukradene iz Microsoftovih korporativnih sustava e-maila za pristup "nekim od kompanijinih repozitorija izvornog koda i internih sustava", navodi se u podnesku američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burzu.
Korporacije, i špijuni koji ih pokušavaju probiti, žude za izvornim kodom jer oni čine temelje i funkcionalnost softvera. Hakeri koji dođu do njega, mogu ga koristiti za naknadne napade na druge sustave.
Inače, Microsoft je prvi put otkrio proboj u siječnju, nekoliko dana prije nego što je još jedna velika tech kompanija, Hewlett Packard, napadnuta od strane istih hakera. Potpuni opseg i točna svrha hakiranja nisu jasni, ali stručnjaci kažu da odgovorna skupina ima povijest opsežnih kampanja prikupljanja obavještajnih podataka u potporu Kremlju.
"Do danas nismo pronašli dokaze da su sustavi za korisnike koji se nalaze na Microsoftovom hostingu bili ugroženi", kazali su iz Microsofta.
Hakerska skupina stajala je i iza zloglasnog upada u e-mail sustave nekoliko američkih agencija pomoću softvera američkog SolarWindsa, što je otkriveno 2020. Hakeri su mjesecima imali pristup neklasificiranim e-mail računima u odjelima domovinske sigurnosti i pravosuđa prije nego su otkriveni.
Očekivano, Rusija je zanijekala umiješanost u događaj.
Amazon Web Services zacrtao je plan za uspostavu neovisnog oblaka u Europi. Tvrtka planira uložiti gotovo 8 milijardi eura i otvoriti tisuće radnih mjesta kako bi održala sigurnost podataka u regiji.
Projekt Hrvatska kvantna komunikacijska infrastruktura – CroQCI predstavlja temelj za izgradnju moderne infrastrukture koja će zaštititi nacionalnu kritičnu infrastrukturu, poput vladinih institucija, operatora ključnih usluga te davatelja digitalnih usluga od novih kibernetičkih prijetnji. Ukupno vrijedan 9,9 milijuna eura, projekt je financiran u jednakom omjeru iz programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Europska komisija poslala je X zahtjev za informacijama u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama. Zahtjevom se želi dobiti više pojedinosti o aktivnostima i resursima X-a za moderiranje sadržaja, o procjeni rizika koju je proveo X u vezi s implementacijom generativnih AI alata u EU-u