Mozilla se prije manje od mjesec dana pohvalila svojim Firefox Quantum 58 i navela da na tržištu nema bržeg uređaja, a kad ono eto Opere 51, internetskog preglednika baziranog na Chromium 64. I brži je za čak 38 posto no Mozillin ponos, što toj kompaniji nije ni najmanje ugodna vijest s obzirom da novi Firefox bilježi dvostruku brzinu u odnosu na prethodni i namijenjen je privlačenju Chrome korisnika.
Sad će svi oni malo razmisliti jer Opera se u tišini pripremala za ovako nešto, pažljivo su njeni stručnjaci radili ciljano na internetskom pregledniku koji bi se odlično snašao na Windows operativnom sustavu, koji ipak broji najviše korisnika u svijetu desktop računala. Također, Opera 51 uključuje zaštitu od Spectre napada, baš kao i Chrome, Firefox, Safari i Edge.
Uz brzinu koja je najveća prednost Opere 51, stiglo je još nekoliko noviteta kao prečac (Tab) za povratak na vrh web stranica. Time se olakšava surfanje na Facebooku i sličnim stranicama s neprekidnom mogućnosti skrolanja prema dolje. Odsad se uz jedan jednostavni klik na Tab tipku korisnici mogu vratiti na vrh stranice.
Zanimljivost je i novitet koji uvelike olakšava rad onima koji imaju mnogo otvorenih prozora odjednom. Odsad na dvije padajuće liste mogu vidjeti što im je otvoreno te tome lako pristupiti, ali mogu i vidjeti što je nedavno zatvoreno pa ukoliko ponovno trebaju sadržaj te web stranice, također joj mogu vrlo brzo i lako pristupiti.
Ako pak korisnici žele iz nekog razloga resetirati Operu, to im više neće biti mukotrpan proces. Naime, s Opera 51 to se napravi uz jedan klik te se pritom "čiste" cache, cookies, nekorištene ekstenzije i "pinani" tabovi, a zadržavaju se bookmarksi, povijest surfanja i sačuvane lozinke.
Ukratko, Opera se s novim internetskim preglednikom potrudila učiniti iskustvo surfanja bržim, ali i iznimno jednostavnim. Sad je na potezu konkurencija, kojoj neće biti lako nadmašiti Operu 51!
Hrvatska narodna banka u odgovoru ICTbusinessu razdvaja nadzor bankarskih propisa od provedbe Uredbe eIDAS. Navodi da propisi čiju primjenu nadzire ne uređuju zasebno prihvaćanje ili odbijanje kvalificiranog elektroničkog potpisa između banke i klijenta. Stoga bankama nije propisala određeni sustav ili tehnički način validacije QES-a.
OTP banka potvrđuje da u više poslovnih procesa prihvaća dokumentaciju potpisanu kvalificiranim elektroničkim potpisom. U svakom se postupku, prema navodima banke, primjenjuju propisi i provjere koji odgovaraju vrsti dokumentacije. Sam status potpisnika kao građanina, obrtnika ili zastupnika društva nije razlog drukčijeg pravnog tretmana QES-a, ali ovlasti i identitet moraju biti provjereni.
Erste banka potvrđuje da prihvaća i koristi kvalificirani elektronički potpis u onim procesima i digitalnim kanalima u kojima je takav način potpisivanja tehnički, pravno i proceduralno implementiran. Time izričito odvaja opći pravni učinak potpisa od praktične dostupnosti pojedine bankarske usluge. Potpis pravno vrijedi jednako kao vlastoručni, ali njegova uporaba u određenom poslu ovisi o vrsti proizvoda, pravilima identifikacije, provjeri ovlasti i sigurnom kanalu dostave.
