Istraživanja posljednje dvije do tri godine uvelike se koncentriraju na digitalne uređaje, surfanje internetom, boravak na društvenim mrežama... te kako to sve skupa utječe na ponašanje onih ljudi i objedinjuje se kroz pojam „virtualni autizam“. Nerijetko su rezultati zabrinjavajući, što ne čudi jer sve što se koristi prekomjerno, najčešće nosi sa sobom negativne posljedice.
No, ovaj su put stručnjaci s australskog sveučilišta Sunshine Coast otkrili da korisnici, ponajprije djeca, koji provode previše vremena na Facebooku ili Twitter pate od nesposobnosti prepoznavanja emocija gledajući lice druge osobe. Nije ni to sve, odnosi s drugim ljudima također su u problemu, što znači da teško stvaraju prijateljstva, a teško ih i održavaju.
Rezultati su dobiveni na zanimljiv način, tako što se 200 osoba koje nisu odrastale uz društvene mreže usporedilo s 200 osoba kojima su društvene mreže bile sastavni dio odrastanja. Oni koji su odrastali bez društvenih mreža pokazali su znatniju sposobnost prepoznavanja ljudske emocije samo gledajući u lice druge osobe od onih koji su odrastali uz društvene mreže.
„Ovakvo ponašanje u Francuskoj su označili kao virtualni autizam jer djeca su odgojena gledajući u zaslon nekog od digitalnih uređaja pa samim time nisu stekla naviku promatrati ljude, a samim time ni naučiti kako se ponašaju uživo. Upravo zato nisu sposobna prepoznati njihove emocije gledajući ih. Ukratko, nedostaju im osnovne socijalne vještine“, stoji u istraživanju stručnjaka iz Australije.
Nije se slučajno spomenuo pojam "virtualni autizam". Naime, kod djece koja se prekomjerno koristila internetom i društevnim mrežama, pojavili su se neki od simptoma vezanih uz autizam. Razlika je tek što se "virtualni autizam" može spriječiti, ali i tretirati, samo mora biti detektiran na vrijeme.
Ipak, bolje od same detekcije jest ograničiti boravak djeteta na digitalnim uređajima, to mora biti dijelom odgoja u današnje vrijeme i roditelji se moraju koncentrirati na taj detalj.
Google konstantno poboljšava Drive i njegov sustav za upravljanje pohranjenim podacima. Naime, dok je mogućnost pretrage na visokoj razini, korisnici će ubrzo imati mogućnost kategorizacije datoteka koje pohranjuju.
Sir Tim Berners-Lee nije imao u planu prilikom kreiranja weba ovo što imamo danas. Ne, njegova je ideja bila povezati se i dijeliti informacije na nikad bolji i lakši način.
Prema studiji IDC-a, potrošnja javnih usluga u oblaku u Europi iznosit će ukupno 171 milijardu dolara u 2024. i doseći će gotovo 298 milijardi dolara do 2027., bilježeći petogodišnju (2022.-2027.) složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 21%.