Pretraživanje putem Googlea ili Facebooka može se činiti potpuno nevino, ali činjenica jest da apsolutno sve što tražimo na Internetu bilježi se i na kraju „okreće protiv nas“ u smislu da velike kompanije od toga profitiraju. Jer, naši osobni podaci postali su valuta, ali valuta od koje profitiraju ipak oni koji se njome služe, a to nismo mi.
Shvatili su to u Googleu odavno, a vrlo brzo su se prilagodili u Facebooku, pa imamo situaciju u kojoj te kompanija upravljaju našim identitetima na način da nam same nude vjerujemo li im ili ne. Primjerice, kad se registriramo na neku od stranica, nebitno kakve vrste, često vidimo opciju da se koristimo našim Google ili Facebook računom. Time izbjegnemo utipkavanje podataka i sve ono povjerljivo jednim klikom prebacimo na Google ili Facebook. I to je to, naši podaci su arhivirani.
Možda se to čini potpuno pogrešno, ali na neki način bolje je predati "glavni ključ" jednoj kompaniji nego svakoj posebno. Ovako oni koji nude opciju registracije putem Facebook ili Google računa nemaju uvid u naše privatne podatke, a Google i Facebook imaju - stalno iznova. Jer, kad već imaju jednom, nema svrhe ne dati im ponovno, bolje nego širiti na sve strane to što imamo. Svjesni su toga u obje kompanije i zadovoljno trljaju rukama dok nam nude takav virtualni komfor u zamjenu za informacije koje će im pomoći u još boljem targetiranju za oglašivače.
No nije samo to razlog, korištenje jednog od ta dva računa omogućava prijateljima koje imamo na Google+ ili Facebook listi uvid u to gdje smo se logirali i što koristimo. Na taj se način širi cijela "priča". Samo, svi trebaju znati da postoji način kako ne dijeliti s ostalim ljudima vaše aktivnosti, a to se postiže namještanjem privatnih postavki tako da piše "Only Me", što znači da samo vi možete vidjeti takvu vrstu aktivnosti i nitko drugi. Osim samog Facebooka i Googlea, naravno.
Na kraju priče, stručnjaci vjeruju da ovakva vrsta registracije nije konačni odgovor nego prijelazno rješenje i da bismo u budućnosti mogli imati alternativu koja bi omogućavala da svoje podatke ni s kim ne dijelimo, osim ako to baš ne želimo.
Trinaest europskih cloud pružatelja podržalo je inicijativu Europske unije za smanjenje ovisnosti o američkim tehnološkim platformama, čime se pitanje digitalne suverenosti ponovno vratilo u središte europske ICT politike. Ta podrška nije samo politička poruka Bruxellesu, nego i signal tržištu da se formira širi savez dobavljača, zakonodavaca i organizacija koje žele jaču ulogu europske infrastrukture u javnom sektoru, kritičnim industrijama i razvoju umjetne inteligencije.
Istraživačka tvrtka Sensor Tower procjenjuje da je OpenAI-jev ChatGPT u svibnju 2026. premašio milijardu mjesečno aktivnih korisnika aplikacije. Time je ChatGPT postao najbrži tehnološki proizvod u povijesti koji je dosegnuo tu brojku.
Njemačka uspostavlja nacionalni institut za sigurnost umjetne inteligencije kako bi bolje procjenjivala prilike i rizike povezane s naprednim AI modelima. Njemački ministar za digitalizaciju Karsten Wildberger izjavio je u utorak da bi novo tijelo, oblikovano prema britanskom institutu, trebalo okupiti „vrhunsku stručnost stručnjaka svjetske razine” kako bi moglo brzo testirati nove modele, poput Anthropicova Claudea Mythosa, te savjetovati njemačku vladu.
