Može li se vjerovati Wikipediji?

Može li se vjerovati Wikipediji?

Wikipedia je odavno postala izvor informacija na internetu, zbog čega ju se i naziva „online enciklopedijom“. Samo, ne može ju se nazvati izričiti tako s obzirom da ju uređuju ljudi sami, što omogućava manipulacije, ali u principu, Wikipedia je mjerodavna i trebalo bi joj se vjerovati. Ili ipak ne?

Nastala je 15. siječnja 2001. godine zahvaljujući Jimmyju Walesu i Larryju Sangeru, kao dodatak stručno pisanoj i sad već ugašenoj Nupediji. Wikipedijom danas rukovodi  neprofitna organizacija zaklada Wikimedija, a sadržaj koji se na njoj nalazi pisan je na 300 različitih jezika, ima 46 milijuna članaka i mjesečno joj se pristupa s 1,4 milijardi uređaja. Uređuje ju 200 tisuća ljudi 24 sata dnevno. Istovremeno, Wikipedia zapošljava samo 300 ljudi u cijelom svijetu.

Dakle, sve je većinom volonterski, što znači da se entuzijastima može zahvaliti na odvojenom vremenu do te mjere da podijele znanje s ostatkom svijeta. Naravno, neki od njih nisu samo volonteri jer rade kao glasnogovornici javnim osobama, neki su pak profesori ili istraživači koji prenose svoje ili tuđe pisane radove u online sferu. Kako god, sve to od velike je pomoći ljudima kojima su potrebne sve te informacije.

Problematično je pak što ih bilo tko može urediti i tu dolazimo do situacije u kojoj zapravo Wikipediji možemo vjerovati koliko i bilo kome tko nam nešto govori. Samo, velika je razlika što postoje pošteni ljudi s dovoljno znanja koji će uvijek ispraviti netočne informacije.

I ne samo to, treba znati i da Wikipedia nije izvor informacija, ona je mjesto na kojem se prikuplja svo znanje svijeta. Wikipedia je moderna Aleksandrijska knjižnica i tko god ju pokuša uništiti, neće uspjeti jer podaci se brižno čuvaju, volonteri brižno ispravljaju netočnosti i zato, na kraju priče, treba jasno reći - da, Wikipediji se može vjerovati!