Privatne mreže u potpunosti mijenjaju sami izgled Interneta danas i do kraja 2021. godine promjene bi mogle uslijediti do te mjere da van privatnih mreža više ne kola apsolutno nikakav relevantni promet.
Primjerice, u ovom trenutku internetski promet u velikoj većini kreće se kroz privatne mreže, poznatije kao "content delivery networks" (CDN) ili ugrubo na hrvatski - mreže za dostavu sadržaja. Na njih otpada oko 50 posto onoga što se u svijetu svakodnevno koristi putem interneta, ali bi prema istraživanju Cisca do 2021. to moglo biti 70 posto. I više.
To je tako zahvaljujući našoj potrebi za korištenjem onoga što nude Amazon, Microsoft, Facebook ili Google. Postali smo ovisni o njihovim uslugama te samim time boravimo u nikad većoj mjeri na njihovoj mreži, gdje se pak prikupljaju enormne količine podataka. Koje, pak, koriste najveće kompanije da bi dodatno unaprijedile ponudu i "natjerale" nas da još duže budemo uz njih.
Konkretno, u 2016. je kroz CDN prošlo 38,4 eksabajta (10na18) podataka, a kroz mreže koje nisu privatne 34,8 eksabajta podataka. Već za ovu godinu prognozira se da će proći 54 eksabajta podataka kroz CDN i 40,6 van toga. Već 2021. omjer će biti 166,2 eksabajta (CDN) u odnosu na 69,5 eksabajta van toga.
Naravno, CDN dominira u razvijenijim zemljama pa ne čudi što bi u 2021. 91 posto internetskog prometa moglo ići preko njega u sjevernoj Americi i 87 posto u zapadnoj Europi. S druge strane, u Africi i na Bliskom istoku bit će na svega 31 posto, što je ponajviše tako zbog manjeg broja ljudi koji su spojeni na Internet i nepostojanja raznih usluga koje su zapadnijem dijelu sviejta dostupne.
Pomalo je sve to skupa zastrašujuće jer zapravo ne postoji nikakva kontrola od strane korisnika da se nešto promijeni, a svakako neće postojati ni načini kako bi nešto promijenile nadležne institucije, u jednakoj mjeri ovisne o uslugama koje se nude kroz CDN. Dakle, ostajemo u (ne)milosti najvećih tehnoloških kompanija svijeta i onome što žele raditi s podacima koje im objeručke dostavljamo svakog dana...
Prema Gartneru, više od 30 posto porasta potražnje za sučeljima za programiranje aplikacija (API) do 2026. doći će od umjetne inteligencije i alata koji koriste velike jezične modele (LLM).
Gartner je otkrio svojih osam najboljih predviđanja kibernetičke sigurnosti za 2024. i kasnije. Među glavnim predviđanjima, usvajanje generativne umjetne inteligencije (GenAI) smanjit će jaz u kibersigurnosnim vještinama i smanjiti kibersigurnosne incidente potaknute zaposlenicima.
Meta Platforms promijenila je svoja pravila kako bi dopustila da veća količina sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ostane na Facebooku, Instagramu i Threadsu. Postovi će sada morati biti označeni kao manipulirani i neće se uklanjati.
