Vraćanjem u ne tako davnu prošlost mogli bismo se prisjetit da smo nekad znali mnoge telefonske brojeve napamet, a da danas to u velikoj većini ne znamo jer ne moramo ni pamtiti - sve pohranimo na mobilne uređaje. Pokazalo je to i istraživanje provedeno kroz online anketu od strane Kasperskyja na šest tisuća korisnika pametnih telefona.
Prema njima, svega 47 posto djece od deset do 15 godina starosti zna svoj kućni broj dok njih 53 posto kaže da nema potrebe to znati kad im ionako piše u pametnom telefonu. A to sve skupa nije toliko bezazleno jer mnogo brže zaboravljamo stvari kad znamo da su nam doslovno "na dlanu".
Zaboravljamo imena glumaca, filmova, ali i brojeve mobitela svojih bližnjih, što stručnjaci nazivaju "digitalnom amnezijom". Taj termin najbolje odgovara ovom dobu, kad se u potpunosti oslanjamo na uređaje kako bi mislili umjesto nas. To dugoročno šteti načinu na koji razmišljamo, šteti našoj sposobnosti komunikacije i poimanja stvarnosti.
Jasno je prema svemu tome da s napretkom tehnologije nije došlo do napretka obrazovnih instituacija i edukacija na svim poljima jer trenutno napredak tehnologije povlači za sobom mnogo štetih stvari koje se mogu spriječiti kroz obrazovni sustav i edukacija na potrebnim razinama.
Zato ne čudi ni još jedan podatak koji Kaspersky pokazuje, a to je da bi 44 posto korisnika osjećalo "neizmjernu tugu" ukoliko bi izgubili svoj uređaj. Stoga, nikad nije kasno za napraviti backup i osigurati se da gubitak uređaja ne znači i gubitak jednog bitnog dijela života, povezanog direktno s nama itekako bitnim informacijama.
To se napravi vrlo jednostavno, svi noviji uređaji imaju doslovno kroz fotografije objašnjen svaki korak pa je zapravo isključivo komfor razlog za izgubiti sve što imamo. Ni ova famozna amnezija nije adekvatan izgovor za takvu pogrešku.
Waterfall Security Solutions objavio je Threat Report 2026. koji analizira cyber incidente s fizičkim operativnim posljedicama na kritičnu infrastrukturu. Ukupan broj incidentata s fizičkim posljedicama pao je s 76 u 2024. na 57 u 2025. pad od 25 posto.
Hrvatska od danas ulazi u novu fazu vođenja podataka o stanovništvu. Središnji registar stanovništva, skraćeno SRS, trebao bi postupno zamijeniti klasičan model popisa stanovništva kakav smo desetljećima poznavali, s popisivačima koji obilaze kućanstva i prikupljaju podatke od vrata do vrata. Umjesto velikog administrativnog zahvata svakih deset godina, država sada uvodi sustav koji bi trebao stvarati stalno ažurnu sliku o tome koliko nas je, gdje živimo, kako su uređena kućanstva i koji se ključni podaci vode o građanima.
Nogometni klub Dinamo iz Zagreba danas je na svojim web stranicama objavio kako je dio njegove IT infrastrukture bio pod napadom, ali se još uvijek ne zna što je sve bilo zahvaćeno i na koji način te koji su podaci ugroženi. Nije pojašnjeno je li riječ o podacima članova kluba, igračima ili pak zaposlenicima.
