Još od ARPANETA 400 i prve poslane spam poruke u svibnju 1978 godine , World Wide Web je prošao dug put. Web hosting alat za pretraživanje WhoIsHostingThis otputovao je natrag u 1969, kada je istraživačka mreža američke vojske ARPANET povezala četiri računala, kako bi bacila pogled na ono što je nekada bio internet i usporedila ga s onim što je danas.
Preimenovana u "Internet" 1984, usluga je dosegla prekretnicu kada je povezala 1000 uređaja na sveučilištu i korporativnim učionicama. Gotovo 15 godina kasnije, započela je izrada komercijalnih sadržaja na webu, 1998 godine brojio je 50 milijuna korisnika, a kasnije, u 2009 godini 1 milijardu.
Danas više od 2.7 milijarde ljudi, 47 posto svjetske populacije, koristi Internet u 750 milijuna kućanstava diljem svijeta. Web sadržaj je u porastu, kao i što su web stranice od 130 njih 1993 godine narasle do 100.000 tri godine kasnije, a 2012 dosegnule nevjerojatnih 634 milijuna te 226 milijuna imena domena.
Popularnost interneta porasla je posebno u posljednjih nekoliko godina i to s upotrebom društvenih mreža. Prvo MySpace i LinkedIna 2003, pa Facebook i Twitter 2004 i 2006. Brojke su impresivne ako računamo da se dnevno podijeli više od 3,5 milijardi Facebook sadržaja ili 65 milijuna dnevnih Tweetova. YouTube je dosegao 1 milijardu video pregleda dnevno, što je poraslo za još milijun u 2011 godini. Četvrtina svih tih pogleda pokreću se s mobilnih uređaja, prema podatcima koji izvještavaju da se obavi 1 milijarda pregleda dnevno na YouTube-mobile aplikaciji.
Online nije više povezano samo s kompjuterom već korisnici sve više koriste svoje 3G ili druge mreže kako bi se povezali u pokretu. 3G mreža je pokrenuta 2001 godine a već šest godina nakon je brojila 296 milijuna pretplatnika, to jest 9 posto ukupne svjetske baze pretplatnika, te svi ovi brojevi i dalje rastu, i putem mobilnih i desktop proizvoda, bez znakova usporavanja.
Projekt Hrvatska kvantna komunikacijska infrastruktura – CroQCI predstavlja temelj za izgradnju moderne infrastrukture koja će zaštititi nacionalnu kritičnu infrastrukturu, poput vladinih institucija, operatora ključnih usluga te davatelja digitalnih usluga od novih kibernetičkih prijetnji. Ukupno vrijedan 9,9 milijuna eura, projekt je financiran u jednakom omjeru iz programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Europska komisija poslala je X zahtjev za informacijama u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama. Zahtjevom se želi dobiti više pojedinosti o aktivnostima i resursima X-a za moderiranje sadržaja, o procjeni rizika koju je proveo X u vezi s implementacijom generativnih AI alata u EU-u
Prema Gartneru, do 2026. 75% saveznih agencija SAD-a neće uspjeti implementirati sigurnosne politike nultog povjerenja zbog nedostatka sredstava i stručnosti.