Projektom „Kreiranje i prikaz područja dostupnosti širokopojasnog pristupa“ HAKOM će jedinicama lokalne samouprave te ostalim subjektima, koji namjeravaju prijaviti projekte za potpore EU Komisije, olakšati izradu projektnih prijedloga sukladno smjernicama „State Aid Guidelines“ za ulaganja u širokopojasni pristup, ističu u domaćem telekomunikacijskom regulatoru Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Projekt je napravljen zajedno s tvrtkom GDi.
Na HAKOM-ovom web portalu uskoro će biti javno dostupna interaktivna karta s prikazom područja pokrivenosti širokopojasnog pristupa kategoriziranih u tri kategorije prema brzinama širokopojasnog pristupa (za brzine od 2 do 30 Mbps, 30-100 Mbps i za brzine veće od 100 Mpbs) s dodatnom informacijom o postojanju jednog ili više pružatelja usluge na određenom području. Navedeno služi kao prvi korak za kreiranje bijelih, sivih i crnih NGA zona, objašnjavaju u HAKOM-u.
Naime, HAKOM je od operatora prikupio podatke o dostupnosti i brzini širokopojasnog pristupa na razini kućne adrese. Obradom točkastih podataka kreirani su poligoni koji predstavljaju područja dostupnosti širokopojasnog pristupa određene brzine na području cijele Republike Hrvatske, a dodatnom šrafurom poligona istaknuto je ako na određenom području uslugu pruža više pružatelja usluga.
Usluga je primarno namijenjena jedinicama lokalne samouprave i ostalim subjektima u svrhu pripreme i apliciranja projekata razvoja širokopojasnog pristupa internetu za financiranje iz EU fondova, ali može se koristiti i za neke druge namjene.
Jedanaest bolnica iz Hrvatske i Slovenije, koje su u europski projekt ShieldHealthAdria povezali Telekom Slovenije i Combis, počinje zajednički graditi obranu zdravstvenog sustava od kibernetičkih prijetnji. Sufinanciran iz EU programa Digitalna Europa, dvogodišnji projekt koordinira Telekom Slovenije, dok Combis, dio HT Grupe, vodi procjenu otpornosti bolnica, uvođenje i validaciju sigurnosnih rješenja te edukaciju zdravstvenih djelatnika. Projekt traje 24 mjeseca i ukupno je vrijedan 8,56 milijuna eura, od čega 50 % sufinancira Europska unija.
API-jevi su nevidljivo ljepilo koje drži na okupu moderni internet, omogućujući različitim aplikacijama da razmjenjuju podatke u realnom vremenu. Međutim, upravo je ta nevidljivost i sveprisutnost postala primarna meta kibernetičkih kriminalaca. Podaci objavljeni u zadnjih 48 sati pokazuju zastrašujući trend: napadi usmjereni specifično na API sučelja bilježe rast od 85% na godišnjoj razini, pri čemu je financijski sektor (banke, kartične kuće, fintech startupi) uvjerljivo najpogođenija meta.
Trinaest europskih cloud pružatelja podržalo je inicijativu Europske unije za smanjenje ovisnosti o američkim tehnološkim platformama, čime se pitanje digitalne suverenosti ponovno vratilo u središte europske ICT politike. Ta podrška nije samo politička poruka Bruxellesu, nego i signal tržištu da se formira širi savez dobavljača, zakonodavaca i organizacija koje žele jaču ulogu europske infrastrukture u javnom sektoru, kritičnim industrijama i razvoju umjetne inteligencije.
