Hakeri do novca dolaze najviše kroz ransomware i DDoS napade

Hakeri do novca dolaze najviše kroz ransomware i DDoS napade

Hakeri žele ostvariti materijalnu korist u velikoj većini napada koju izvedu i samim time to je cilj većine tih napada. Koji su, uzgred rečeno, sve napredniji, domišljatiji, teži za zaustaviti... I trenutno su DDoS (Distributed Denial-of-Service) napadi na samom vrhu onih koji prijete privatnim korisnicima, ali i najvećim sustavima.

Taj famozni DDoS označava sprječavanje pristupa računalom sustavu korištenjem mnogobrojnih raspršenih resursa koji se većinom nalaze na internetu. Uobičajeni način na koji se sprječava pristup računalnom sustavu ili sustavima je kroz preopterećivanje računalne mreže slanjem mnogostrukih zahtjeva prema poslužitelju, tako da se zaustavi legitimni promet prema tim poslužiteljima.

Mete DDoS napada većinom su visokoprofilni web poslužitelji, banke, tvrtke koje obrađuju informacije sa kreditnim karticama, te korijenski (en. root) DNS poslužitelji. Cilj napada je razbiti sigurnosne sustave koji brane poslužitelje tako da se mogu dokopati vrijednih informacija koje poslužitelji pohranjuju. Metode napada također se koriste u "ratovanju" za onesposobljavanje internetskog sustava neke države, zbog čega su također iznimno opasni u ovo vrijeme kad se sve što vrijedi nalazi na internetu.

Laički rečeno, DDoS hakerima nudi najviše mogućnosti za ostvarivanje cilja i zarade novca, a činili su 22 posto svih napada u 2016. Najkorišteniji oblik cyberkriminala i dalje je tzv. ransomware s 39 posto, ali 17 posto tih napada izvedeno je uz pomoć DDoS, što ipak pokazuje da je DDoS ono što je u 2016. predstavljalo najveću prijetnju. Jer, ono što bi stiglo poslije DDoS napada zapravo je manje bitno, vrata su otvorena.

Ako ima onih koji ne znaju, ransomware je vrsta malicioznih programa (malwarea) nastalih davne 2006. godine čiji je cilj znatno ograničiti pristup zaraženom informacijskom sustavu i pohranjenim podacima ili kako bi se jednostavnije reklo - taj malware želi "oteti" vaše podatke i potom naplatiti od vas njihovo vraćanje. Dakle, slično kao i s otmicama u realnom svijetu, što bi značilo da u virtualni uistinu sele ljudi svih vrsta, ideja i pobuda, zbog čega opreza nikad dosta. Barem ukoliko želite držati svoje podatke i novac na sigurnom.

I nikad nije bilo hakerima lakše. Naime, za samo 19,99 dolara mjesečno potencijalni haker može svakog dana izvoditi napad u trajanju od 20 minuta, ako odluči koristiti usluge nekog od DDoS providera. Ako se plati više, može se i više, što su potvrdili napadi od 500Gbps u trajanju od pet sati, a njihova vrijednost iznosila je oko 999,99 dolara za mjesec dana i napravili su štetu od nekoliko desetaka ili stotina milijuna dolara...