Prema nedavnoj studiji njemačkog AV-TEST instituta korisnici tražilice Bing su tijekom pretraga i do pet puta više izloženi nailasku na zloćudne internetske stranice u usporedbi s konkurentskom tražilicom Google. Naime, programeri računalnih virusa, crva i ostalih zloćudnih aplikacija u sve se većoj mjeri oslanjaju na tražilice kako bi došli do svojih žrtava.
Pristup kojim se u zadnje vrijeme služe je izrada malih, specijaliziranih internetskih portala ili blogova s trenutačno aktualnim temama i sadržajima koje odgovaraju trenutačno najtraženijim terminima na internetskim tražilicama. Zatim u stranice takvih portala i blogova ugrađuju maliciozni kod te im korištenjem legalnih alata za optimizaciju katalogizacije podižu plasman na tražilicama (na način da se prilikom pretraživanja veze na takve stranice u rezultatima pojavljuju među prvima).
Stoga ne začuđuje činjenica da tvrtke-vlasnici tražilica moraju ulagati sve više sredstava, a kako bi poboljšale svoje algoritme i iz rezultata pretraživanja automatski uklonile veze na takve sadržaje.
Prema studiji je danas u tome najbolji Google, budući da je od 11 milijuna pretraga servis pokazao veze na maliciozne stranice samo 272 puta, znatno manje od 1.285 puta koliko je to učinio Bing. Rusi su, s druge strane, očito među najmanje zaštićenim narodima kada je u pitanju sigurnost pretraživanja, budući da je iznimno popularna tražilica na tim prostorima - Yandex - od 11 milijuna pretraga prikazala čak 3.330 veza na maliciozne sadržaje.
Dakako, sigurnost je jedino učinkovita ukoliko je sveobuhvatna, tako da se ni u kojem slučaju ne treba isključivo oslanjati na sigurnost tražilica. I dalje je na računalima preporučljivo koristiti neki od aktualnih protuvirusnih programa, a za pregledavanje Interneta ažurni internetski preglednik, poput najnovijeg Internet Explorera, Firefoxa ili Chromea. No, ono što je možda i najvažnije jest oprez i korištenje zdravog razuma prilikom pristupanja i pokretanja sadržaja s nepoznatih internetskih stranica.
Projekt Hrvatska kvantna komunikacijska infrastruktura – CroQCI predstavlja temelj za izgradnju moderne infrastrukture koja će zaštititi nacionalnu kritičnu infrastrukturu, poput vladinih institucija, operatora ključnih usluga te davatelja digitalnih usluga od novih kibernetičkih prijetnji. Ukupno vrijedan 9,9 milijuna eura, projekt je financiran u jednakom omjeru iz programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Europska komisija poslala je X zahtjev za informacijama u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama. Zahtjevom se želi dobiti više pojedinosti o aktivnostima i resursima X-a za moderiranje sadržaja, o procjeni rizika koju je proveo X u vezi s implementacijom generativnih AI alata u EU-u
Prema Gartneru, do 2026. 75% saveznih agencija SAD-a neće uspjeti implementirati sigurnosne politike nultog povjerenja zbog nedostatka sredstava i stručnosti.