WebKit, podsustav za obradu i prikazivanje sadržaja internetskih stranica u sklopu popularnih internetskih preglednika kao što su Chrome i Safari, uskoro će dobiti "brata blizanca" pod nazivom Blink.
Riječ je o Googleovoj inicijativi da postojeći računalni kod WebKita preradi te ga učini znatno efikasnijim, jednostavnijim i bržim te prilagođenijim današnjim osobnim računalima, pametnim mobilnim telefonima i tabletima.
Do sada se takav potez nije mogao napraviti budući da je kod WebKita otvoren te ga kao takvog koriste i nadograđuju brojne tvrtke i organizacije, a što onemogućuje uvođenje nekih temeljnih promjena u njegovo funkcioniranje.
Odvajanje jednog koda u dvije zasebne inačice (tzv. forking) je uobičajena praksa u zajednici programera koji razvijaju otvorene sustave. Takvim potezom se upravo omogućuje da se na postojećoj bazi softvera ispitaju i uvedu značajne promjene, ali bez straha da se to negativno odrazi na aplikacije koje ovise o trenutačnoj inačici.
Ukoliko se uvidi da je vrijednost promjena značajna i da koriste izvornom projektu, često se dogodi da takva "softverska braća" u budućnosti iznova postanu jedinstveni sustav. I sam WebKit je nastao na takav način, Appleovom preradom KHTML podsustava za obradu i prikazivanje internetskih sadržaja u sklopu KDE korisničkog sučelja koje se koristi u pojedinim distribucijama Linux operacijskog sustava.
Trenutačno na razvoju WebKita radi najviše Googleovih i Appleovih inženjera (95 iz Googlea i 59 iz Applea), dok ostale tvrtke, poput BlackBerryja, Intela, Nokie, Samsunga, Adobea i Netflixa, ulažu i doprinose znatno manje. Samim time još treba vidjeti kako će se Googleov "odlazak" i rad na Blinku odraziti na WebKit, budući da je za očekivati da će većinu svojeg vremena i resursa ulagati u vlastiti projekt.
Uglavnom, korisnici će uskoro i osobno moći provjeriti da li ubrzanja koja s Blinkom planira Google "drže vodu", budući da će nadolazeće inačice popularnog Chrome internetskog preglednika uskoro prijeći na Blink.
Projekt Hrvatska kvantna komunikacijska infrastruktura – CroQCI predstavlja temelj za izgradnju moderne infrastrukture koja će zaštititi nacionalnu kritičnu infrastrukturu, poput vladinih institucija, operatora ključnih usluga te davatelja digitalnih usluga od novih kibernetičkih prijetnji. Ukupno vrijedan 9,9 milijuna eura, projekt je financiran u jednakom omjeru iz programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Europska komisija poslala je X zahtjev za informacijama u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama. Zahtjevom se želi dobiti više pojedinosti o aktivnostima i resursima X-a za moderiranje sadržaja, o procjeni rizika koju je proveo X u vezi s implementacijom generativnih AI alata u EU-u
Prema Gartneru, do 2026. 75% saveznih agencija SAD-a neće uspjeti implementirati sigurnosne politike nultog povjerenja zbog nedostatka sredstava i stručnosti.