Prisilno gašenje aplikacija na mobitelima ne donosi nikakvu korist

Vlasnici pametnih telefona, bilo da se radi o Android ili iOS operativnom sustavu, navikli su prekidati rad aplikacija koje im u tom trenutku ne trebaju, ali to je iznimno štetno. Iako su u Googleu i Appleu to otežali, svejedno korisnici ne mijenjaju svoje navike te pritom štete uređaju.

Logično je prekinuti rad aplikacije iz dijela uređaja gdje se nalazi pregled svih aplikacija, no to zapravo čini štetu. Naime, kad se to učini, aplikacija prekida svoj tijek, zatvara se i pri novom paljenju radi sve ispočetka te zbunjuje pametni telefon.

Jer, uređaj u startu čini sve kako bi štedio memoriju, prostor i bateriju pa aplikacije koje nisu u datom trenutku korištene, postavljene su u stranu i na njima se štedi. Prekidanjem tog procesa se postiže suprotno, troši se više baterije, a slabe općenito performanse uređaja.

Kako bi spriječio tako nešto, Apple je s iPhone X otežao prisilno zaustavljanje aplikacija tako što treba povlačiti prstom po zaslonu prema gore, zatim držati prst mirno nekoliko sekundi dok se ne omogući upravljanje aplikacijama. Možda tako nešto odvrati korisnike da nastave sa štetnom navikom i prihvate situaciju u kojoj mobilni uređaj sam čini ono najbolje za sebe i osobe koja ga koristi.

Napredak je stigao do tolikih razina da pametni telefoni sami znaju optimizirati rad do te mjere da se izvlači maksimum iz svakog procesa, bio aktivan ili u stanju mirovanja. Korisnicima će svakako trebati neko vrijeme da se naviknu prekinuti sporne navike, ali doći će i do te razine, u to nema nikakve sumnje.

Ali, moraju i developeri napraviti svoj dio posla jer neke aplikacije bez obzira na to što činili radit će u pozadini i izvlačiti previše iz uređaja. Kao Facebook, Messenger, Instagram, WhatsApp... To su aplikacije koje dioslovno isisavaju život iz pametnih telefona, a proizvođači još nisu pronašli način kako ih optimizirati do te mjere da postanu korisnije no što su trenutni - dok ih se ne koristi.